ADVERTISEMENT

Poboljšanje očekivanog životnog vijeka zaustavlja se u cijeloj Evropi, a Engleska doživljava najveće usporavanje. Stručnjaci za to krive alarmantnu mješavinu loše prehrane, masovne neaktivnosti i rastuće gojaznosti.

Prosječni godišnji rast očekivanog životnog vijeka na cijelom kontinentu pao je sa 0,23 godine između 1990. i 2011. na 0,15 godina između 2011. i 2019. godine, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet Public Health. Od 20 proučavanih zemalja, u svakoj osim Norveškoj došlo je do pada očekivanog životnog vijeka.

Engleska je pretrpjela najveći pad u poboljšanju očekivanog životnog vijeka, uz pad prosječnog godišnjeg poboljšanja sa 0,25 između 1990. i 2011. na 0,07 između 2011. i 2019. godine. Drugo usporavanje rasta očekivanog životnog vijeka u Evropi bilo je u Sjevernoj Irskoj (smanjenje za 0,16 godina), a zatim u Walesu i Škotskoj (smanjenje za 0,15 godina).

Sarah Price, direktorica javnog zdravstva NHS-a Engleske, rekla je: "Ova važna studija potvrđuje da je prevencija kamen temeljac zdravijeg društva i upravo je to razlog zašto će to biti tako ključni dio desetogodišnjeg zdravstvenog plana na kojem radimo s [vladom]."

“Usporavanje poboljšanja očekivanog životnog vijeka, posebno zbog kardiovaskularnih bolesti i raka, naglašava hitnu potrebu za snažnijim djelovanjem na korijenske uzroke – lošu ishranu, fizičku neaktivnost i gojaznost", prenosi Guardian.

NHS je pomogao stotinama hiljada ljudi da smršaju kroz svoj 12-sedmični digitalni program upravljanja težinom, rekao je Price. "Međutim, potrebno je više akcija u cijelom društvu jer ne možemo liječiti izlaz iz krize gojaznosti i moramo je zaustaviti na izvoru.”

Studija, koju je vodio Univerzitet Istočne Anglije, ispitivala je promjene u očekivanom životnom vijeku u 20 evropskih zemalja od 1990. do 2021. godine.

Tokom pandemije Covida između 2019. i 2021. godine, sve zemlje osim Irske, Islanda, Švedske, Norveške, Danske i Belgije doživjele su pad očekivanog životnog vijeka, pri čemu su Grčka i Engleska doživjele najveći pad.

Rast očekivanog životnog vijeka od 1990. do 2011. pripisuje se poboljšanjima u zemljama koje se bore protiv faktora rizika za srčane bolesti i rak.

Međutim, smrtni slučajevi zbog srčanih bolesti bili su ključni pokretač usporavanja rasta očekivanog životnog vijeka od 2011. do 2019. godine, što se poklapa s povećanjem nivoa BMI i visokom izloženošću lošoj ishrani i niskoj fizičkoj aktivnosti.

Zemlje koje su najbolje zadržale rast u očekivanom životnom vijeku nakon 2011. godine, a to su Norveška, Island, Švedska, Danska i Belgija, zadržale su ili produžile očekivani životni vijek čak i tokom pandemije.

Istraživači su rekli da su zemlje koje su “najbolje održavale” poboljšanja očekivanog životnog vijeka imale manje srčanih bolesti i smrti od raka. Oni su rekli da su nalazi naglasili potrebu za snažnijom vladinom politikom za borbu protiv gojaznosti i povećanje nivoa fizičke aktivnosti.

Vodeći istraživač prof. Nicholas Steel, sa Medicinskog fakulteta UEA u Norwichu, rekao je: "Napredak u javnom zdravstvu i medicini u 20. vijeku značio je da se očekivani životni vijek u Evropi poboljšavao iz godine u godinu, ali to više nije slučaj.

“Otkrili smo da je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti glavni pokretač smanjenja očekivanog životnog vijeka između 2011-19. Nije iznenađujuće da je pandemija Covida bila odgovorna za smanjenje očekivanog životnog vijeka uočeno između 2019-21.

Dodao je: "Zemlje poput Norveške, Islanda, Švedske, Danske i Belgije zadržale su se na boljem očekivanom životnom vijeku nakon 2011. godine i smanjile štete od velikih rizika od srčanih bolesti, uz pomoć vladinih politika. Nasuprot tome, Engleska i druge nacije Ujedinjenog Kraljevstva najgore su prošle nakon 2011. godine, kao i tokom pandemije Covida, i iskusile su neke od najvećih rizika od srčanih bolesti i raka, uključujući lošu ishranu".

Upitan o Engleskoj, rekao je: "Ne ide nam tako dobro sa srčanim oboljenjima i rakom".

"U Engleskoj imamo visoke rizike od ishrane i visok nivo fizičke neaktivnosti i visok nivo gojaznosti. Ovi trendovi traju decenijama – nema brzog rješenja.

“Ovdje se radi o velikoj, dugoročnoj zaštiti stanovništva od rizika – dakle angažman s prehrambenom industrijom kako bismo poboljšali našu nacionalnu ishranu kako bismo olakšali ljudima da jedu zdraviju hranu i olakšali ljudima da se malo kreću u našem svakodnevnom životu.”

Međutim, Steel je rekao da Evropa "još nije dostigla prirodni plafon dugovječnosti".

"Očekivani životni vijek starijih ljudi u mnogim zemljama se i dalje popravlja, što pokazuje da još nismo dostigli prirodni plafon dugovječnosti. Očekivano trajanje života uglavnom odražava smrtnost u mlađoj dobi, gdje imamo puno prostora za smanjenje štetnih rizika i prevenciju rane smrti.”

Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite saopćilo je da je naslijedilo "pokvareni NHS", sa nedovoljno finansiranim javnim zdravstvenim službama, ali je dodalo da je posvećeno "da osigura da ljudi duže žive dobro".

Njegov nadolazeći desetogodišnji zdravstveni plan bi "pomjerio fokus zdravstvene zaštite sa bolesti na prevenciju", rekao je portparol.