Loader

Loader
Pronađite nas

Australija: Žena ispustila mobitel između dvije stijene, pa provela naglavačke sedam sati pokušavajući da ga dohvati

Elon Musk postao prvi bilioner

    Borodinska bitka – sukob Francuza i Rusa koji je odredio Napoleonovu sudbinu

    Borodinska bitka (Izvor: AP Photo/Alexander Zemlianichenko)
    Srna/Euronews.ba
    Objavljeno

    Čuvena Borodinska bitka između Francuza i Rusa odigrala se 7. septembra 1812. godine na Borodinskom polju, oko 124 kilometra zapadno od Moskve.

    ADVERTISEMENT

    Rusku vojsku od oko 117.000 ljudi predvodio je feldmaršal Mihail Ilarionovič Kutuzov, dok je francusku vojsku, koja je brojala oko 133.000 vojnika, predvodio car Napoleon Bonaparte.


    Napoleon: Francuzi dostojni – Rusi nepobjedivi


    U bici je, prema navedenim podacima, na francuskoj strani poginulo oko 50.000 vojnika, uključujući 23 generala, dok su ruski gubici iznosili oko 44.000 ljudi.


    Borba je okončana bez jasnog pobjednika. Za Napoleona je predstavljala kraj nade da će uspjeti da osvoji Rusiju, iako je nakon bitke ušao u Moskvu. Francuska vojska, međutim, ubrzo je morala da započne teško povlačenje.


    Po završetku bitke Napoleon je, prema poznatoj izjavi, rekao: „Kod Borodina Francuzi su se pokazali dostojnim da pobijede, a Rusi kao nepobjedivi.“

    Bez jasnog pobjednika


    Obje vojske pokazale su veliko junaštvo, dok su Napoleon i Kutuzov važno mjesto u istoriji zadržali kao sposobni vojskovođe.


    Borodinska bitka nije donijela jasnu pobjedu nijednoj strani, iako su i Napoleon i Kutuzov u svojim zvaničnim izvještajima govorili o pobjedi.


    Uprkos povlačenju i velikim gubicima, ruska vojska uspjela je da se oporavi, dok je Moskva za Napoleona postala svojevrsna klopka.


    Već u decembru iste godine njegova armija našla se van granica Rusije, a ruske snage ponovo su uspostavile kontrolu nad Moskvom.


    Generali u ruskoj vojsci


    U ruskoj vojsci koja je učestvovala u Borodinskoj bici bili su i srpski generali. Među njima je bio Đorđe Arsenijević Emanuel, rodom iz Vršca, kome je danas posvećen i spomenik.


    Jedan od srpskih generala bio je i general-major grof Petar Ivanov Ivelić, rođen u Risnu, dok su mnogi drugi bili potomci druge ili treće generacije srpskih iseljenika u Rusiju, koji su se doseljavali tokom 18. vijeka, u vrijeme vladavine cara Petra Velikog i carice Jelisavete.


    Među njima se posebno pročuo Mihail Andrejević Miloradović, potomak slavne hercegovačke porodice Hrabrenović, koji je komandovao centralnim položajima tokom Borodinske bitke.


    Miloradović je uspio da zaustavi napredovanje francuske prethodnice, pod prijetnjom da će odmah zapaliti grad. Time je obezbijedio sedam časova primirja, što je iskorišteno za evakuaciju vojske i preostalog stanovništva. Njegova vojna zaštitnica potom je brzim i odlučnim napadima na protivnika omogućila sprovođenje ovog manevra.


    U bici su učestvovali i general-poručnik Jovan Jegorović Šević, general-major Jovan Stepanović Adamović, general-poručnik Nikola Vasiljević Vujić, general baron Ilija Mihajlović Duka, general-ađutant Nikola Ivanović de Preradović, general-lajtnant Nikola Bogdanović Bogdanov i general-major Abram Petrović Ratkov.


    Borodinsku bitku opisao je i veliki ruski književni klasik Lav Nikolajevič Tolstoj u svom čuvenom romanu „Rat i mir“.

    Možda će vam se svidjeti