ADVERTISEMENT

Ovo izuzetno toplo vrijeme na pragu ljeta posljedica je takozvane toplotne kupole, snažnog i sporopokretnog sistema visokog pritiska zraka koji dolazi iz sjeverne Afrike i zadržava vrući zrak iznad Evrope poput poklopca na loncu.

Prema podacima evropske službe za klimatske promjene Copernicus, takvi su vremenski sistemi u posljednjih 25 godina postali sve češći, potičući učestalije i jače toplotne valove, piše Deutsche Welle.

"Temperature ovakvih razmjera nekad su bile izuzetak čak i usred ljeta", izjavila je Friederike Otto, profesorica klimatskih nauka na Imperial Collegeu u Londonu.

"Ova rekordna vrućina jasno pokazuje otiske klimatskih promjena."

Evropa se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka

Iako je još rano precizno utvrditi u kojoj je mjeri ovaj toplotni val pojačan emisijama stakleničkih plinova, prethodne analize toplotnih valova u Evropi od 2003. godine pokazuju jasnu vezu. Analize koje je provela organizacija World Weather Attribution, čija je suosnivačica Friederike Otto, zaključile su da su takvi ekstremni vremenski događaji postali "puno vjerovatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena prouzrokovanih ljudskim djelovanjem".

Najnoviji izvještaj "Evropsko stanje klime", objavljen u aprilu, navodi da je najmanje 95 posto kontinenta tokom 2025. godine zabilježilo temperature iznad godišnjeg prosjeka. Intenzivni toplotni valovi s temperaturama višim od 30 stepeni Celzijusa zabilježeni su čak i sjeverno od Arktičkog kruga, a temperatura površine mora bila je najviša ikad zabilježena. "Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljedice su već sada ozbiljne", rekao je Florian Pappenberger, voditelj Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, jedne od institucija koje stoje iza izvještaja. Evropa se, naime, zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka, s porastom prosječne temperature od 2,5 stepena u odnosu na predindustrijski period, dok je globalni prosjek porastao za 1,4 stepena.

Geografski položaj i promjene u strujanju zraka

Dio razloga za ubrzano zagrijavanje leži u geografskom položaju Evrope, koja je povezana s Arktikom - drugim područjem na svijetu koje se zagrijava još brže, s prosječnim porastom temperature od preko 3,3 stepena. Jedan od uzroka je takozvani albedo-efekat: tamni, ledom nepokriveni Arktički okean upija više sunčeve energije nego reflektirajući led. Isti je proces prisutan i u Evropi, gdje su područja poput Alpa, nekad prekrivena snijegom do kasnog ljeta, sve češće bez snježnog pokrivača, zbog čega tamnije tlo upija više topline i dodatno ubrzava zagrijavanje.

Naučnici zagrijavanje Evrope povezuju i s promjenama u mlaznoj struji, visinskoj struji zraka koja teče sa zapada prema Evropi. Ti nekada stabilni vjetrovi poremećeni su klimatskim promjenama, što dovodi do ekstremnijih vremenskih obrazaca koji se duže zadržavaju nad istim područjima. Studija iz 2022. godine pokazala je da su postala učestalija razdoblja u kojima se mlazna struja dijeli na dva kraka. "Tokom stanja dvostruke mlazne struje vremenski se sistemi preusmjeravaju prema sjeveru, a nad zapadnom Evropom mogu se razviti dugotrajni toplotni valovi", pojasnila je Efi Rousi, voditeljica studije s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu.

Paradoks čistog zraka

Paradoksalno, naporima za rješavanje drugog ekološkog problema također se doprinijelo jačem zagrijavanju. Izvještaj "Evropsko stanje klime 2025." ističe da su strožiji propisi o kvalitetu zraka iz 1980-ih smanjili zagađenje, ali i doveli do viših temperatura.

Prije tih propisa, sitne reflektirajuće čestice sulfata i nitrata iz izduvnih plinova i fabričkih dimnjaka indirektno su hladile kontinent reflektirajući sunčevu svjetlost. Njihovim smanjenjem djelimično je ublažen taj rashlađujući učinak. Klimatski stručnjaci ipak naglašavaju da to ne znači da bi trebalo odustati od smanjenja emisija štetnih plinova.

Potreba za ograničavanjem zagrijavanja naglašena je i u novom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije UN-a (WMO) i britanskog Met Officea. Studija predviđa gotovo rekordne globalne temperature u sljedećih pet godina te navodi da je vjerovatno da će svijet prije 2031. doživjeti novu najtopliju godinu u historiji mjerenja.

"Zadatak pred nama je jasan", rekao je početkom mjeseca glavni sekretar UN-a Antonio Guterres, pozvavši na napore za ograničavanje porasta temperature radi "izgradnje sigurnije, pravednije i otpornije budućnosti za sve".

Prošle sedmice UN je izglasao nastavak podrške brzom i pravednom prijelazu s fosilnih goriva, a ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije od 2000. godine već je pomaknulo trendove zagrijavanja dalje od najgoreg mogućeg scenarija.