Ispod Sarajevske katedrale u srcu grada nalazi se Muzej farmacije koji čuva bogatu historiju razvoja apotekarstva i farmacije u Bosni i Hercegovini. Ideja o osnivanju muzeja potekla je iz hobija, a proces prikupljanja eksponata traje već skoro sedam godina.
ADVERTISEMENT
Muzej obuhvata preko 800 eksponata, među kojima se nalazi zbirka svih farmakopeja u Bosni i Hercegovini od austrougarskog perioda do savremenog doba. Posebnu pažnju privlači knjiga iz 17. stoljeća pod nazivom „Nečista apoteka“.
Vjerovali ili ne, tada su se kao lijekovi koristile izlučevine iz životinjskog i ljudskog tijela i tu ćemo stati. A priču o muzeju nastavljamo u replici stare apoteke.
"Ovo je prostorija koja je ustvari namijenjena apotekarstvu, gdje je izložena i napravljena simulacija kako je nekad izgledala apoteka ili oficina, kako se to zove, mjesto gdje se uglavnom komunicira s pacijentima i koje je najpristupačnije," kaže Tarik Ćatić, vlasnik muzeja.
Preteče današnjih apoteka bili su atarski dućani.
"Prvi atari bili su Jevreji i Sefardi koji su došli na naše područje i otvarali upravo ovakve atarske dućane, a uzgajali su ljekovito bilje i pravili određene čajne mješavine i slične pripravke," navodi Berina Čabro, kustosica.
Muzej posjeduje preko 180 biljnih pripravaka, posebno se izdvaja kolekcija iz kineske medicine. Tu je i ljekaruša, knjiga starih recepata koja je danas važan dio kulturne i historijske baštine.
"Muzej je pokrenut tragom konferencije koja je nedavno održana na temu ljekaruša i formirana je radna grupa koja priprema po prvi put monografiju o ljekarušama gdje ćemo prikazati sve poznate ljekaruše koje su danas opisane ili manje opisane, ali na jednom mjestu," dodaje Ćatić.
Jedan od najzanimljivijih eksponata je posuda napravljena od radijumskog stakla koja fluorescira pod UV svjetlom.
A kako su se nekada pravili lijekovi možete vidjeti u prostoriji koja simulira galenski laboratorij.
"Svakako, nešto što je možda i najznačajnije to su farmaceutske utensilije uz pomoć kojih su se ranije ručno pripremali lijekovi. Jedan takav koji bih posebno izdvojila je drveni pilular, kao i kalupe za izradu posebno supozitorija i, svakako, tableta," ispričala je Čabro.
Muzej farmacije otvoren je prije tri godine i dio je evropske kulturne rute „Historijske apoteke i ljekoviti vrtovi“, uvrštavajući na taj način Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu na mapu kulturnih ruta kroz promociju bogate zdravstvene kulture i farmaceutskog nasljeđa.