ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Razvoj AI ili vještačke inteligencije je neminovan i neizbježan i on ide sa nama ili bez nas. Kako se prilagoditi tom razvoju, konkretno kad govorimo i o biznisu ali i kad govorimo i o onome što najviše zanima građane?

Mastilović: Prije svega, svaka tehnologija koja se do sada pojavila ostvarila je uticaj, pa će i AI uticati ne samo društvene nego i privredne odnose i to vrlo intenzivno na tržište rada. Promjene će doći i odnositi će se na unutarnju organizaciju kompanija, njihove unutrašnje sistematizacije i vještine, što će svakako uticat i na broj radnih mjesta. Neka od zanimanja će biti suplementirana vještačkom inteligencijom, tačnije zamijenjena, pri čemu će čovjek ostati nadzor, ali će brojčano preko 55 posto ljudi će biti suvišni. U nekim institucijama će najveći broj radnih mjesta biti komplementirano vještačkom inteligencijom, gdje će ona biti kao neki asistent, pomoćnik, a gdje će ljudi i dalje imati značajnu ulogu u dijelu donošenja odluka, dok će se kroz regulaciju definisati da li će neke aplikacije imati veću ili manju slobodu da primijene AI. Iako mi imamo tehničko znanje da je negdje primijenimo, ne znači da to želimo i da uradimo. Vidjeli smo to i u pandemiji kad smo bili prisiljeni na jednu nekontrolisanu digitalizaciju, vidjeli smo tamnu stranu toga kad izgubite onaj sociološki, empatijski momenat. Ljudi su se osjećali izolovano i ne žele da interakcije budu samo s robotima. Ne žele, pogotovo, da porođaj vodi robot, jer postoji kontekst koji je važan. Iako možemo tehnički napraviti takvo rješenje, neće to uvijek biti traženo ili prihvaćeno. Tu se mnogo toga neće promijeniti.

Umjetna inteligencija (Izvor: Canva)

Euronews BiH: Nestat će određeni broj zanimanja, zatvoriti će se radna mjesta. Da li je realno da se ta radna mjesta nadomjeste novim?

Mastilović: Napredak tehnologije će biti problem samo onim ljudima koji ignorišu napredak. Obično svaka industrijska revolucija, bilo kakav tehnološki napredak, traži određene potrebne vještine i znanja. Sve industrijske revolucije povećavale su ukupan broj radnih mjesta globalno od dva do četiri posto. Oni koji rade na ličnom usavršavanju i prate događaje neće biti u problemu. U 21. vijeku nije dovoljno završiti fakultet, zaposliti se i čekati penziju. To su bile nekadašnje norme, možda iz druge polovine 20. vijeka, ali danas to više nije tako. Svaka industrijska revolucija i tehnološki napredak mijenjaju tržište rada i zahtjeve za znanjem. U tom kontekstu, ne mislim da će AI raditi nešto drugačije ako vi zamijenite ljude robotom, pojavit će se veliki broj robota koje treba proizvoditi i održavati. Ne postoji profesionalno zanimanje ljudi koji će upravljati sa AI, koji će obavljati treninge i brinuti se o digitalnim podacima. Sve je to nešto što je jako važno i što ne isključuje čovjeka.

Euronews BiH: Šta je digitalna transformacija i zašto je BiH prema svim ljestvicama na dnu?

Mastilović: Digitalna transformacija je jako dobar termin koji je je značajno širi od izraza digitalizacija jer digitalna transformacija ne podrazumijeva samo tehnološko i tehničko reformisanje. Ona u sebi podrazumijeva i reformu organizacije rada, upravljanje promjenama, novu kadrovsku politiku, mijenjaju se sociološki, ekonomski odnosi. Jedan od efekata digitalne transformacije je pojava digitalne ekonomije. Danas imate kompanije kao što su Amazon i Temu koji svoje proizvode prodaju širom svijeta. Jako je teško u svijetu danas funkcionisati bez tih procesa. Tu nije stvar samo tehnologije nego i načina definisanja biznisa, načina investicija, okrupnjavanja pogona što ne pogoduje malim državama. To mijenja izgled tržišta rada, neke stvari dolaze automatski. U Sarajevu su dosta popularne aplikacije za dostavu hrane. Zanimanja koja ne posjeduju poznavanje specifičnih znanja će vjerovatno biti prva pod udarom tehnologije.

Euronews BiH: Zašto BiH kasni u smislu elektronskih servisa, na primjer online izdavanje vozačke dozvole, zašto još uvijek prikupljamo papire?

Mastilović: Mislim da građani to (te probleme) uglavnom deklarativno proglašavaju prioritetom, a bilo koja tema iz politike i geopolitike vrlo brzo im zaokupi pažnju. A političari će se ponašati onako kako u tom trenutku od građana dobiju podršku. Građani nisu pokazali dovoljan stepen nezadovoljstva ganjajući papire i čekajući u redovima. I privreda mora da izvrši mnogo veći pritisak i pokaže da ako ovo ne stave na listu prioriteta imat će određene konsekvence. U BiH se oko 700 miliona eura izgube zato što ljudi odsustvuju sa radnog mjesta zbog ganjanja papira. Pored toga što trebamo puno stvari digitalizovati u BiH trebamo postaviti pitanje koje stvari su potpuno nepotrebne BiH, trebamo li ih ukinuti, da li ih je potrebno digitalizovati. U tom kontekstu, dobar primjer je Republika Srbija koja je u potpunosti ukinula pečat u segmentu potvrđivanja kompanije iz prostog razloga što ne postoji egzaktan izvor provjere tog pečata. Treba strateški planirati šta treba prvo digitalizovati, šta ne, šta treba izbaciti iz poslovnog procesa

Euronews BiH: Akvizicija Telemacha od strane BH Telecoma, kako gledate na to, pozitivno ili negativno? Ili ovo uopće nije pitanje na koje treba gledati ili pozitivno ili negativno?

BH Telecom podnio zahtjev za akviziciju Telemacha Konkurencijskom vijeću BiH (Izvor: BH Telecom)

Mastilović: U ovom trenutku za takvu vrstu spajanja postoji opravdanost. Prije svega troškovi operacija telekom industrija u svijetu su generalno porasle i zbog inflacije i zbog ostalih problema. Pojavljuje se sve više specifičnih konkurencija koje su najbolje oslikane u Starlinku Elona Muska, dakle imat ćete jedan američki telekom koji de facto konkurisati svim telekomima na svijetu koji su vezani za zemaljski način pružanja usluge. Tako da spajanje sa tog aspekta je opravdano. Drugi razlog zašto smatram da je odluka BH Telecoma da uđe u investicioni ciklus jako važna su procesi koji se dešavaju regionalno, kroz takav proces izrazitog širenja i zauzimaju se bolje tržišne pozicije prošao je MTS, on je praktično prisutan u nekoliko država regiona uključujući i BiH preko kompanije Mtel. BH Telecom je do sad imao operacije isključivo na teritoriji BiH, a njegovo stvarno djelovanje je na trećini teritorije BiH. I baš na tom dijelu teritorije imali su konkurenta Telemacha, dok Telemach se nije pružao usluge na teritoriji RS. Tu se BH Telecom našao u jednoj tržišnoj kompleksnoj poziciji. Telemach ima razvijenu kablovsku optičku razvijenu infrastrukturu koja je BH Telecomu potrebna. Konkurencija neće čekati. Mi možemo pretpostaviti da će se na tržištu pojaviti neki drugi evropski ponuđač koji će ili otvoriti svoju poslovnicu ili pokrenuti akviziciju. BH Telecom u narednih pet godina čeka jedna velika investicija koja je neminovna, a to je uvođenje 5G mreže, koje je tehnološki gledano nije nešto drugačija od prethodnih, ali imaju te mikroćelije koje se postavljaju mnogo češće, mnogo gušće u gradovima. BH Telecom mora da se tržišno pozicionira, da obezbijedi profit. Ako je kreditno zaduživanje opravdano i znači povrat ulaganja u razumnom roku onda udruživanje nije problematično. Ako znate da ćete taj novac vratiti za nekih pet do sedam godina sa vrlo malim rizikom, nakon čega imate uvećan profit i investicioni kapacitet to je pozitivna odluka.

Euronews BiH: Da li BiH kasni u zakonodavstvu u sektoru kriptovaluta i koliko mi kao zemlja gubimo time?

Mastilović: BiH sigurno trpi određenu štetu i zbog neprepoznavanja tih trendova, međutim u BiH postoje krucijalnije stvari od kriptovaluta. U kontekstu, finansijkih tehnologija, odnosno primjene tehnologije generalno u bankarskim i transakcijskim platformama, sigurno postoje određeni problemi zbog neprepoznavanja tih trendova. Međutim, kako se kuće uvijek grade od temelja, postoje mnogo važnije stvari. Mislim da je jedna od najvažnijih stvari u tom sektoru bila inicijativa da BiH postane dio jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA). To bi značilo učestvovanje naših kompanija u brzim i lakim plaćanjima u eurima, te uplate su jednostavne i transparentne. Evropa inače ima takav odnos prema tim stvarima, da smo postali dio SEPA-e mogli bi bez dodatnih bankarskih penala i skupih provizija raditi sa kompanijama iz Evrope. To je samo jedan dio. Naravno, liberalizacija tržišta bankarskog sektora i mogućnost alternativnih usluga, osim tradicionalnih banaka, kroz fintech, odnosno uvođenje kriptovaluta kao načina plaćanja, zahtijeva regulaciju. Sigurno propuštamo neke prilike.