ADVERTISEMENT

Čini se da smo o turbulencijama 2024. čuli više nego ikada prije.

Višestruki izvještaji o povredama na turbulentnim letovima dospjeli su na naslovnice, uključujući jedan let Singapore Airlinesa gdje je putnik nažalost preminuo. Ovo je bio prvi put da je jedna osoba poginula tokom leta zbog turbulencija od 1997. godine.

Podaci američke Federalne uprave za avijaciju (FAA) sugeriraju da je od 2009. do 2023. 37 putnika i 146 članova posade teško povrijeđeno zbog turbulencija, a to je i dalje najveći uzrok povreda na komercijalnom letu, prenosi Euronews.com.

Turbulencija se može dogoditi bilo gdje, ali određene karakteristike mogu je učiniti još rasprostranjenijom. Dakle, gdje su u Evropi najturbulentnije rute i kako se one porede sa ostatkom svijeta?

Najturbulentnije letove u Evropi

Novo istraživanje sa web-stranice za praćenje turbulencije Turbli je istaklo na kojim rutama u Evropi postoji najveća vjerovatnoća da ćete doživjeti neravnine. Osam od 10 najturbulentnijih ruta počinje ili završava u Švicarskoj, dok druge rute prolaze preko ili oko Alpa.

Za kvantificiranje vjerovatnoće turbulencije, Turbli koristi brzinu disipacije vrtloga (EDR). Ovo je mjerenje atmosferske turbulencije koje je nezavisno od karakteristika aviona. To je standardna metrika za turbulencije u vazduhoplovstvu koju koriste Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

U potpunosti, najturbulentnije rute u Evropi u 2024. godini bile su:

1. Nice - Geneva: EDR 16.07
2. Nice - Zurich: 15.49
3. Milan - Zurich: 15.41
4. Milan - Lyon: 15.37
5. Nice - Basel: 15.33
6. Geneva - Zurich: 15.05
7. Nice - Lyon: 14.99
8. Geneva - Venecija: 14.78
9. Lyon - Zurich: 14.74
10. Venecija- Zurich: 14.67

Prema Turbliju, sve ispod EDR od 20 smatra se 'laganim', a oni između 20 i 40 su umjereni. Nijedna ruta u svijetu nije rangirana kao jaka (40-60) ili ekstremna (80-100) na godišnjem prosjeku, iako su neki pojedinačni incidenti možda prešli ove pragove.

Ipak, ekstremne turbulencije su neuobičajene u Evropi, pa je malo vjerovatno da će čak i ove najturbulentnije rute doživjeti neke od razornih incidenata.

Poređenja radi, najturbulentnije rute na svijetu bile su u Južnoj Americi, koje su prelazile planinski lanac Anda. Najturbulentnija ruta, sa EDR-om od 24,68, bila je Mendoza-Santjago, Cordoba-Santiago na drugom, a Mendoza-Salta na trećem.

Zašto je turbulencija češća u blizini planina?

Općenito, letenje iznad ili blizu planina može uzrokovati turbulencije, uglavnom zbog načina na koji vjetar komunicira s terenom.

Kada vjetrovi udare u planinsko područje, mogu biti prisiljeni da se uzdignu preko vrhova, uzrokujući uzlaznu struju. Ove struje koje se kreću prema gore mogu tada udariti u stabilnu zračnu barijeru na visini, tjerajući ih ponovo prema zemlji i stvarajući silaznu struju.

Visoki vrhovi također mogu stvoriti nešto što je poznato kao 'planinski valovi', uzrokovano ometanjem horizontalnog strujanja zraka. Ove oscilacije na donjoj strani visokog tla mogu uzrokovati vertikalne struje do 2000 ft/min, čineći nebo iznad prilično neravnim.

Ovi poremećaji u vazdušnim strujama mogu poremetiti putanju leta aviona, uzrokujući da se avion podigne, spusti ili poskakuje gore-dole dok prolazi.

Temperatura i vlažnost također igraju ulogu u ozbiljnosti turbulencije. Što je zrak topliji i vlažniji, turbulencija će biti ekstremnija, objašnjavajući zašto su rute preko Anda obično gori.

Trebate li biti zabrinuti zbog turbulencija i pogoršavaju li ih klimatske promjene?

Moderni avioni su dizajnirani da izdrže čak i najekstremnije turbulencije bez oštećenja. Međutim, isto se ne može reći za putnike.

U svim turbulencijama koje smo vidjeli 2024. godine, putnici koji su bili sigurno vezani za svoja sjedišta mogli su da odu iz aviona nepovrijeđeni. Najteže povrede zadobili su putnici i članovi posade koji nisu bili obezbijeđeni.

Stručnjaci se slažu da se turbulencije pogoršavaju kao rezultat klimatskih promjena. Konkretno, veći ekstremi temperature i jače, nepredvidljivije oluje znače da će ekstremni događaji turbulencije vjerovatno postati češći. Univerzitet Reading u Velikoj Britaniji predviđa da će do 2050. godine turbulencija biti dvostruko češća.

Vazduhoplovna industrija naporno radi na zaštiti putnika. Međunarodna asocijacija za vazdušni transport (IATA) pokrenula je svoju platformu za svijest o turbulencijama 2018. godine i sada ima preko 25 avio kompanija koje doprinose i koriste podatke preko više od 2.600 aviona. Podaci sa platforme se koriste u instrumentima u pilotskoj kabini i softveru za planiranje leta za bolje predviđanje i izbjegavanje turbulencija.

Pored ovakvih podataka, piloti se oslanjaju na sofisticirane vremenske radarske sisteme u avionu kako bi otkrili i izbjegli područja turbulencije. Oni također u realnom vremenu izvještavaju jedni druge ako naiđu na turbulencije na ruti.

Koliko god aviokompanije i zrakoplovna tijela igraju svoju ulogu da pomognu letovima da izbjegnu turbulencije, još uvijek može biti nevjerovatno teško identificirati i izbjeći turbulentan zrak. Konkretno, turbulencija čistog zraka, koja nema vizualne naznake o svom prisustvu, gotovo je nemoguće identificirati i izbjeći.

Prema National Transportation Safety Bureau (NTSB) u 28 posto incidenata povezanih s turbulencijama, letačka posada nije dobila upozorenje da se spremaju zadesiti nevolje.

Kao takav, savjet putnicima koji su zabrinuti zbog turbulencije je da uvijek drže pojas sigurno pričvršćen kada su u avionu.