Nakon gotovo dva mjeseca nerada sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zakazana je za 16. januar, a na dnevnom redu će se, između ostalog, naći i Zakon o južnoj interkonekciji BiH.
ADVERTISEMENT
Podsjećamo, Prijedlog zakona Južna interkonekcija BiH i Hrvatska usvojen je 12. decembra u Predstavničkom domu PFBiH.
Mnogi se pitaju šta će se desiti na ovoj sjednici obzirom na burnu raspravu u Predstavničkom domu. Očekivanja ambasadora SAD u BiH Michael Murphya su bila da se zakon usvoji u prošloj godini. Međutim do toga nije došlo jer predsjedavajući Tomislav Martinović (HDZ) nije zakazao sjednicu.
Potom je posljednjeg dana prošle godine predsjedavajućem Martinoviću upućen zahtjev za zakazivanje sjednice koji je potpisalo 20 delegata iz Kluba Bošnjaka.
Strateški značaj za BiH
Zakon o gasovodu Južna interkonekcija BiH i RH je od strateškog značaja, jer se njime riješava problem ovisnosti BiH o jednom pravcu snadbijevanja ovim važnim energentom. Ovaj zakon prvobitno je bio usvojen 2021. godine na Predstavničkom domu FBiH, ali nikada nije dospio na dnevni red Doma naroda FBiH kojim je i tada predsjedavao Tomislav Martinović.
Nosilac projekta je BH Gas i s tim se ne slaže HDZ. Oni smatraju kako na čelu ovog državnog projekta treba da se nalazi preduzeće Plinovod južna interkonekcija Mostar.
Što se tiče sjednice koja će se održati 16. januara, formalno postoji većina u Parlamentu da se usvoji ovaj zakon i na ovom domu, ali postoji i opcija da Klub Hrvata povuče vitalni nacionalni interes.
Kada Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji dođe pred Dom naroda Parlamenta FBiH, ukoliko stranke koje su podržale ovaj zakon u Predstavničkom domu ostanu pri istom stavu, bit će većine da on bude usvojen. U tom slučaju, preostaje da HDZ BiH pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Uloga i interesi Dragana Čovića
Podsjećamo, lider HDZ-a BiH Dragan Čović, gostujući na televiziji rekao je da oni nisu zadovoljni te da su Bošnjaci "mobilizirani da podrže zakon".
"Na nama je da ukažemo da se taj strateški interes može realizirati i na nekakav drugačiji način; brži i efikasniji, a da zadovoljimo i interese hrvatskog naroda i što je vrlo važno, da zadovoljimo interes podjele ustavne nadležnosti u BiH. Ne možete ići kroz gradove, općine, kantone, a ne komunicirati taj prostor u odlučivanju", rekao je Čović.
Podsjetio je na mehanizam koordinacije te da tri kantona nisu dala svoju saglasnost na neke odluke te da zbog toga sve stoji.
"Ne mislimo ništa blokirati; da odmah raščistimo oko toga. Ali želimo da ovaj proces ide. Naći ćemo dovoljno menadžerskih i upravljačkih vještina po ovom pitanju. Ovdje je jedina prava rasprava oko toga ko upravlja ovim procesom. Mišljenja smo da to ne može raditi kompanija koja nema sve ono što je nužno u smislu znanja pa i povjerenja", rekao je Čović.
No, da se vratimo sjednici.
Zaštitu vitalnog nacionalnog interesa mogu pokrenuti dvije trećine delegata u Klubu Hrvata, a prosta matematika pokazuje da HDZBiH takvu većinu nema. Na stranici Doma naroda navedeno je da od ukupno 23 delegata u Klubu Hrvata, HDZBiH ima njih 14.
Delegati iz Kluba Hrvata (Izvor: Printscreen)
Podsjećamo, HDZ1990 je bio suzdržan pri glasanju o zakonu o Južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, iako su nakon sporenja s SDP-om, njihovi zaključci usvojeni.
Nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio zakon, odredba kaže da je HDZ-u BiH potrebno dvije trećine glasova, što znači da su HDZ BiH potrebna i podrška delegata HDZ 1990.
Šta ako zakon dođe do Ustavnog suda FBiH
“U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedatelja ili potpredsjedatelja Doma naroda odluče da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes definiran člankom IV.A.17a ovog Ustava, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa”.
HDZBiH ima većinu u Klubu Hrvata, što znači da ako oni ostanu pri stavu da su protiv ovakvog Zakona, taj zakon ide pred Ustavni sud FBiH koji će razmatrati da li je Zakon o Južnoj interkonekciji štetan po hrvatski narod u BiH.
Ukoliko ovaj zakon završi pred Ustavnim sudom FBiH, onda će procedura njegovog donošenja biti obustavljena do konačne odluke Suda o tom pitanju.
Sve ovo ukazuje na mogućnost odugovlačenja usvanja ovog zakona, a također treba imati u vidu da američki ambasador Murphy svoj posao u BiH najvjerovatnije završava ovog mjeseca.
Zakon će se donijeti, kad-tad
S druge strane delegati drugih naroda su optimistični
"Zakon će proći. Oni mogu to produžiti, ali na Domu naroda, čak i ako idu na vitalni nacionalni interes, da vam kažem - nema vitalnog interese za hrvatski narod u Južnoj interkonekciji, osim ako možda negdje trasa ne prelazi preko crkvene zemlje“, kazao je Albin Zuhrić, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (DF).
Uvjeren u isto i potpuno isključiv, i prvi je čovjek Federalne vlade.
"Ja nikad neću pristati, možda je to sad nešto, da je Južna interkonekcija vitalni nacionalni interes samo hrvatskog naroda, ja mislim da je to vitalni interes svih građana Federacije, pa i BiH“, kazao je ranije Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP).
Zašto je zakon važan?
Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" omogućit će gradnju novog dovoda i novog izvora gasa za BiH, koja je trenutno ovisna samo o ruskom gasu.
Južna interkonekcija u BiH treba dovesti američki LNG sa Krka u Hrvatskoj, čime bi naša zemlja postala manje ovisna o ruskom utjecaju.
Federacija Bosne i Hercegovine se trenutno snabdijeva prirodnim gasom iz samo jednog pravca i samo jednog izvora, koristeći transportni gasovod koji prelazi granicu Srbije i Bosne i Hercegovine u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika.
Južna interkonekcija (Izvor: Printscreen)
Osim činjenice da je Bosna i Hercegovina ovisna o samo jednom izvoru i pravcu snabdijevanja, potrebno je istači i to da postojeći gasovod, koji je izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tokom zimskih perioda kada je potrošnja gasa najveća.
Stoga je izgradnla nove gasne interkonekcije "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Posušje (Bosna i Hercegovina) - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik sa odvojkom za Mostar, prepoznata kao projekat od najvećeg prioriteta za Federaciju Bosne i Hercegovine.