Sjedinjene Američke Države su 10. januara, nekoliko dana pred promjenu vlasti u toj zemlji uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), tražeći potpuni izlazak ruskog interesa iz NIS-a. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je juče sa ambasadorom Rusije u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom i zatražio otpočinjanje konsultacija i održavanje brojnih sastanaka o funkcionisanju NIS-a.
ADVERTISEMENT
Prethodno je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao da je Ruska Federacija u stalnom kontaktu sa Srbijom i da je zatražila hitne konsultacije u vezi sa situacijom nakon američkih sankcija NIS-u, kojima se traži povlačenje ruskog kapitala iz NIS-a.
Vučić je naveo da je u razgovoru sa ruskim ambasadorom zatražio otpočinjanje konsultacija i brojnih sastanaka u pronalaženju "najboljeg rješenja u obostranom interesu i potrebama očuvanja partnerskih i prijateljskih odnosa Srbije i Ruske Federacije".
Nekadašnja ministarka energetike Srbije Zorana Mihajlović izjavila je za Euronews Srbije da ukoliko dođe do situacije da Srbija mora da otkupi dio vlasništva, prvi korak bi morao da bude dijalog Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.
Na pitanje koliki je manevarski prostor Srbije, Mihajlović kaže da je Srbija i gasno i naftno zavisna zemlja i u tom smislu energetski nebezbjedna, ali da je Srbija pokazala u prethodnom periodu koristeći nerusku naftu iz Janafa da može da odgovori.
"Pokazali smo da proizvodnjom derivata na teritoriji Srbije takođe možemo da odgovorimo našoj tražnji. Takođe smo pokazali da možemo da krenemo u izgradnju jednog novog naftovoda ka Mađarskoj i čak da razmišljamo da idemo dole ka Sjevernoj Makedoniji i Solunu. Znači, nije to lako. To su ogromni projekti. To je pod tom političkom kapom, jer je u pitanju energetika. Ali prosto, moramo se boriti, to nam je jedino ostalo", rekla je nekadašnja ministarka.
Govoreći o sankcijama NIS-u, Mihajlović je istakla da će nafta teći kroz Janaf do 27. februara kada će sankcije stupiti na snagu u punom kapacitetu.
"Uzmi ili ostavi"
Postavlja se pitanje kakve bi posljedice sankcija NIS-u mogle da se osete na srpskom tržištu i šta bi značilo za rad rafinerije u Pančevu, ako se obustave isporuke nafte za NIS.
Na pitanje o radu rafinerije u Pančevu, ako se obustave isporuke nafte za NIS Jadranskim naftovodom, počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković kaže za Euronews Srbija da bi i sam Jadranski naftovod želio da nastavi tu saradnju, jer je riječ o značajno velikim sredstvima koja se plaćaju za transport sirove nafte tim naftovodom.
"Međutim, do toga neće doći ukoliko ne dođe do vlasničke promjene u NIS-u. Znači, praktično, to je sad postavljeno - uzmi ili ostavi. Ukoliko želimo da ta rafinerija nastavi da radi i da se snabdeva Jadranskim naftovodom, ne bi mogli nikako da ostanu vlasnički odnosi u NIS-u onakvi kakvi su sada. Jednostavno bi neko drugi, najvjerovatnije Republika Srbija, trebalo da otkupi do posljednje dionice rusko vlasništvo, da bi onda na taj način Pančevačka rafinerija mogla da nastavi potpuno nesmetano na isti nacin da radi kao i do sada", rekao je Atanacković.
Upitan o tome da li je moguće dopremiti naftu na neki drugi način i da li bi to bilo dovoljno za nesmetan rad rafinerije, Atanacković je naveo da ako bi se razmatrao takav scenario, onda bi trebalo da se osloni na količine sirove nafte u Banatu koje sad NIS takođe koristi, a koje su sve siromašnije s obzirom na to da se izvlače od 2008. godine.
Moglo bi se, kaže on, računati na 15 odsto, eventualno 20 odsto potreba koje inače postoje.
Atanacković dodaje da se ne bi isplatilo da se sirova nafta na drugi način dovozi, a mogla bi se dovoziti eventualno riječnim tankerima iz Crnog mora.
"Rafinerija Pančevo pokriva, recimo, 80 odsto potreba našeg tržišta. Ovo ostalo dolazi što iz Mađarske, što iz Austrije, opet tim riječnim sredstvima, riječnim tankerima. Imali smo mi i težu situaciju kada se govori o snabdijevanju derivatima. Međutim, sigurno bi to bio značajan udarac, cijene bi sigurno bile značajno veće i uopšte, recimo, ušli bismo u jedan problem u kome nismo do sada bili", rekao je Atanacković.
Šta je alternativa?
Ako rafinerija u Pančevu ne bi mogla da proizvodi dovoljno goriva, Atanacković je rekao da je alternativa jedino uvoz derivata.
"U tom slučaju bi to sigurno bio način snabdijevanja, ali transport, što vozom, što drumskim putem bi značajno poskupio to snabdijevanje i ne znam u kojoj mjeri bi tržište bilo u stanju da to apsorbuje", rekao je Atanacković.
Sve to bi značajno uticalo na cijene, a Atanacković objašnjava da bi NIS, u slučaju da Rusi ne žele da prodaju svoj udio i da rafinerija u Pančevu nastavi radi, oni bi praktično što iz domaćih izvora u Banatu, što na neki drugi način mogli djelimično da pokriju potrebne količine sirove nafte.
"Tako bi oni sa tih 80 odsto, koliko sad imaju tržišta koje pokrivaju kroz sopstvenu preradu sirove nafte, mogli spasti na 25-30 odsto. Sve ono ostalo bi moralo da se uvozi kroz derivate iz drugih rafinerija u okruženju. Recimo MOL bi, vjerovatno, mogao da povuče najviše, zato što je na neki način najbliži, njihova rafinerija je u okolini Budimpešte, tako da bi Dunavom mogli da povećaju te količine. Ali nisam siguran da bi i sama rafinerija MOL-a u Mađarskoj mogla da zadovolji sopstvene potrebe koje sad imaju i još kompletno Srbiju", naveo je Atanacković.