ADVERTISEMENT

Pod ovogodišnjom temom Topografije nestajanja, Sarajevo ovih dana galerija na otvorenom, uz izložbe, radionice i filmske projekcije. Festival završava u subotu, ali murali ostaju, i postavljaju pitanje, donose li novi identitet i umjetničku vrijednost ili su tek boja na fasadama?

Od prve skice do slike koja prekriva nekoliko spratova. Zidovi zgrada u sarajevskom naselju Hrasno ovih dana postala su umjetnička djela velikih dimenzija. Umjetnici iz različitih zemalja donijeli su svoj stil i ideju.

"Projekt je inspiriran geološkim sistemom koji se zove krš. To je sistem u kojem voda prolazi kroz stijene i može se kretati kilometrima, a na određenim mjestima ponovo izbija na površinu. Tako da sam se poigrala tim konceptom i koristila svjetlo koje govori o određenim trenucima, možda o trenucima u kojima se svjetlo pojavljuje, ali onda nestaje. Pokušala sam povezati svoje svjetlo s onim što već postoji na fasadi. Inače radim s vrlo jakim svjetlima u svojim kompozicijama, ali sam shvatila da ovdje trebam raditi s nečim suptilnijim", kaže Maria Orovio, savremena umjetnica, arhitektica i muralistica iz Madrida.

Ovogodišnja tema Festivala je topografije nestajanja, koja stavlja snažan naglasak na ugrožavanje prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine.

"Zato sam kompoziciju postavio da bude kao simetrična, kao ogledalo. Koristim tri boje, narandžastu, ljubičastu i plavu, koje simboliziraju zemlju, vodu i zrak", rekao je Nikolay Petrov, GLOW, grafitni umjetnik i dizajner iz Sofije.

A prije nego umjetnici počnu raditi, potrebno je pronaći odgovarajući zid, osmisliti mural i uklopiti ga u prostor.

"Bilo je i više zidova koji su uzeti u obzir, damo i umjetnicima na njihovu slobodu odabira i preferencija samih formata, ali da se svi uklapaju u neki koncept da su svi blizu i da se uklapaju u kustovski koncept", ističe Draško Mikić, projekt menadžer.

Za neke je to umjetnost koja mijenja karakter prostora. Za druge, jednostavno boja na velikom, sivom zidu.

Ali, upravo tu počinje razgovor o tome kome javni prostor pripada i kakav grad želimo.

"Kad god biramo lokaciju bitno nam je da možemo napraviti nešto što izgleda kao galerija i da svi umjetnici oslikavaju murale u neposrednoj blizini. Da na taj način puno više gradimo zajednicu komšija, umjetnica i umjetnika koji postaju naši prijatelji i naša porodica", dodaje Benjamin Čengić, generalni direktor FASADA festivala.

Osam novih murala promijenit će izgled ovog dijela Sarajeva. Ali mural nije samo pitanje boje i estetike. Jednom kada nastane na ovakvoj površini, postaje dio javnog prostora i identiteta naselja.

Nove boje već privlače pažnju prolaznika, a prvi sud o promjenama na fasadama imaju upravo oni koji ih svakodnevno gledaju.

"Kad prolaziš kružnim tokom izgled je bio grozan, e sad kako su oni obojili, kako su ovo uradili, to je skroz drugi izgled. Tako lijepo proći i vidjeti. Mural je lijep zato što non stop daje poruku, svi ljudi koji prolaze, čak i nesvjesno pogledaju ili osjete energiju tog murala. Šaroliko izgleda, baš nekako lijepo, utječe na raspoloženje. Budete i veseliji. Vrlo efektno, veselo. Ovo najvjerovatnije mladi ovako vole. Ali neka malo promjene", poručuju građani.

Posljednji potez četkicama biće završeni u subotu, a onda se umjetnici sele sa dizalica, ovo naselje vraća svojoj svakodnevici, sa nešto šarenijim pogledom.