ADVERTISEMENT

Ove godine svjedočili smo brojnim globalnim kulturnim promjenama i trendovima. Došlo je do sve većeg miješanja žanrova, fragmentacije tradicionalnih medija i kontinuiranog pomaka od široke mainstream kulture ka nišnim supkulturama, kratkotrajnim „erama“ i scenama vođenim algoritmima.

Od mema generacije Alpha „6–7“ do rasta estetika poput clean girl („čista djevojka“) i corporate girlie („korporativna djevojka“), platforme društvenih mreža, posebno TikTok, bile su ove godine u centru pažnje. Ali koji su kulturni trendovi imali najveći utjecaj?

Kako se godina bliži kraju, tim Euronews Culture osvrće se na neke od najupečatljivijih globalnih kulturnih trendova 2025. godine.

AI otpad: Novi zlatni rudnik digitalnog smeća

Od viralnog TikTok videa lažnih zečića na trampolini do izmišljenih romantičnih scena u njujorškom metrou i političkih dezinformacija, tzv. AI slop (AI otpad) ove je godine preplavio internet.

Ovaj izraz proglašen je Riječi godine za 2025. prema Macquarie Dictionaryju, zbog svog sveprisutnog utjecaja na politiku, video sadržaj, memove, muziku i šire. Merriam-Webster je riječ „slop“ također uvrstio među najznačajnije riječi godine.

Jeftini i lako dostupni alati generativne umjetne inteligencije, zajedno s rastom „ekonomije pažnje“, potaknuli su kreatore da proizvode sve više AI otpada u zamjenu za tantijeme i prihode od oglasa. Brendovi poput Voguea i Coca-Cole suočili su se s kritikama zbog korištenja AI modela u prazničnim kampanjama. Opisivani kao generički, bezdušni i puni grešaka, ovi sadržaji izazivaju pitanje hoće li AI otpad opstati i u 2026. godini. Ipak, neki brendovi još uvijek zapošljavaju ljudske animatore za svoje reklame.

Truljenje mozga: Jedi. Spavaj. Skrolaj. Ponovi.

Iako je izraz brain rot („truljenje mozga“) proglašen Riječi godine 2024. od strane Oxford University Pressa, njegova popularnost nastavila se i u 2025. godini, naročito kroz viralni fenomen „italijanskog truljenja mozga“ među pripadnicima generacije Alpha.

Trend je potaknut rastućom zabrinutošću javnosti zbog površnog, nekvalitetnog online sadržaja i njegovog utjecaja na mentalno i intelektualno zdravlje. Ljeto 2025. čak je prozvano „ljetom truljenja mozga“, usljed niza kratkotrajnih viralnih trendova.

Italijanski podžanr karakterizira apsurdan, besmislen sadržaj, često generiran umjetnom inteligencijom, s likovima poput balerine s glavom kapućina – Ballerina Cappuccina – ili trokrake ajkule Tralalero Tralala.

Kiosci su počeli prodavati „italijanske kartične igre truljenja mozga“, dok su brendovi poput Duolinga, Netflixa i Spotifyja trend iskoristili u promotivne svrhe.

Uspon TikTok estetika: Clean girl, dark academia, coquette

Godina 2025. obilježena je eksplozijom TikTok estetika – od clean girl i corporate girlie do coquette, dark academia i cottagecore stilova.

Trend je potaknut potragom za autentičnošću, eskapizmom i nostalgijom, ali i hiperpersonaliziranim algoritmima koji omogućavaju brzo formiranje nišnih globalnih zajednica. Kreatori su kroz ove estetike izgradili dublju povezanost s publikom, udaljavajući se od nekadašnjih savršeno ispoliranih vizuala.

Posebno se istakla clean girl estetika – minimalistički stil života s naglaskom na prirodan, uredan i nenametljivo elegantan izgled – dok je coquette estetika slavila romantiku kroz mašne, čipku, pastelne boje i volane.

Y3K: Postljudsko, hromirano i futurističko

Estetika Y3K stekla je snažnu popularnost 2025. godine, distancirajući se od nostalgije Y2K ere. Ovaj pravac spaja futurizam s brigama o tehnologiji i klimatskim promjenama, istražujući distopijske scenarije budućnosti.

Metalne tkanine, nosiva tehnologija, sajber-inspirisani dizajni i utilitarne siluete postali su zaštitni znak ovog trenda, koji je dodatno populariziran kroz K-pop spotove, modne piste i naučnofantastične narative.

Predimenzionirane siluete i minimalistički osnovni komadi

Tokom 2025. godine, modne piste visoke mode obilježile su predimenzionirane siluete i minimalistički osnovni komadi, potaknuti pomakom ka individualnosti, udobnosti, rodnoj neutralnosti i održivosti. Trend su prigrlili vodeći modni brendovi poput Prade i The Rowa, što predstavlja jasan otklon od ranijih era pretjerane potrošnje.

Posebno je bio popularan među milenijalcima i pripadnicima generacije Z, koji sve više daju prednost jednostavnom, nenametljivom stilu i svjesniji su negativnog utjecaja brze mode na okoliš.

Naglasak je stavljen na dugotrajne, kvalitetne i bezvremenske komade koji odražavaju estetiku tihog luksuza – poput širokih pantalona, predimenzioniranih sakoa i klasičnih bijelih košulja. Ovi komadi često se izrađuju od prirodnih i održivih materijala poput lana, organskog pamuka i vune, u neutralnim tonovima crne, bež i bijele, što omogućava njihovo lako kombiniranje kroz različite sezone.

6–7: Što besmislenije, to bolje

Jedan od apsurdnijih viralnih trendova godine, fraza "6–7", nastao je nakon što je snimak mladog košarkaškog navijača koji uzvikiva „šest–sedam“ uz karakterističan pokret rukom postao viralan na društvenim mrežama.

Trend su brzo prigrlili milioni djece širom svijeta, a izraz je proglašen i Riječi godine za 2025. prema Dictionary.com-u, koji ga opisuje više kao „nalet energije“ nego kao termin s konkretnim značenjem.

Fenomen savršeno utjelovljuje namjerno besmislen, apsurdan i kratkotrajan humor karakterističan za TikTok i Instagram Reels. Za mlađe generacije, „6–7“ je postao interna šala i sredstvo za iritiranje roditelja, nastavnika i drugih odraslih, dok istovremeno jača osjećaj zajedničkog identiteta.

Popularnost trenda bila je tolika da je dobio i svoju referencu u epizodi South Parka, dok su regionalne podružnice brendova poput McDonald'sa i Pizza Huta u UAE-u nudile tematske popuste i promocije.

Autentična neurednost: Sirovo, stvarno i bez filtera

Nakon godina hiperuređenog i pažljivo kuriranog online sadržaja, 2025. je donijela trend autentične neurednosti kao suprotnost estetici savršenstva i „čiste djevojke“.

Poznate ličnosti, među njima i Julia Fox, dijelile su snimke svojih zaista neurednih životnih prostora, prikazujući svakodnevicu bez uljepšavanja. Digitalna umjetnica Amalia Soto skovala je pojam „djevojački nered“ (girl mess) kako bi se suprotstavila rodno uvjetovanim očekivanjima urednosti, dok su se pojavili i podtrendovi poput „goblin moda“ i „organiziranog haosa“.

Modne kuće poput Bottega Venete i Miu Miu prihvatile su ovu estetiku, prikazujući modele s raskopčanim torbama prepunim ličnih stvari. Muzičarke poput Billie Eilish i Charli XCX također su prigrlile neuredniji, rokerski imidž.

Možda najznačajniji simbol ovog pokreta bila je izjava same Marie Kondo, svjetski poznate zagovornice minimalizma, koja je priznala da je održavanje savršenog reda palo u drugi plan nakon rođenja njenog trećeg djeteta.

Povratak recesijskog popa: Plesni bijeg u teškim vremenima

Recesijski pop doživio je veliki povratak 2025. godine, nudeći emocionalni bijeg i kolektivnu katarzu u vremenu finansijske nesigurnosti i ekonomske neizvjesnosti.

Žanr, poznat po vedrim melodijama i bezbrižnim tekstovima, predstavljao je osvježenje u odnosu na dominantni melankolični pop prethodnih godina. TikTok je odigrao ključnu ulogu u njegovom povratku, pretvarajući stare hitove u viralne senzacije i promovirajući nove izvođače sličnog zvuka.

Publika se vratila hitovima iz perioda 2007–2012, a umjetnice poput Keshe, Lady Gage i Katy Perry u svoja nova izdanja iz 2025. godine – Abracadabra, Mayhem i Yippee-Ki Yay – inkorporirale su energiju svojih ranih albuma.

De-influenciranje: Kada je "ne" postalo trend

Nakon godina hiperkonzumerizma, 2025. je obilježena globalnim usponom trenda de-influenciranja. Zasićenost publikom, finansijska anksioznost te sve glasniji pozivi na održivost i transparentnost potaknuli su ovaj kulturni zaokret.

Umjesto savršeno upakovanih preporuka, publika sada traži iskrena, nefiltrirana mišljenja stvarnih ljudi. To podrazumijeva praktične životne i finansijske savjete, povoljnije alternative popularnim proizvodima i širi fokus na umjerenu potrošnju, umjesto na FOMO i impulsivnu kupovinu.

Ovaj pomak doveo je do popularnosti sporije mode, izazova "bez kupovine", minimalističke kozmetike i putovanja koja nisu dizajnirana za Instagram, već za autentično iskustvo.

Analogni preporod: Offline kao novi luksuz

Povratak analognih tehnologija bio je još jedan snažan kulturni trend 2025. godine, prvenstveno među pripadnicima generacije Z, kao odgovor na digitalno zasićenje.

U potrazi za opipljivošću, autentičnošću i svjesnijim načinom života, mlađe generacije sve češće posežu za vintage fotoaparatima, štampanim medijima i vinilnim pločama.

Analogni oblici wellnesa – poput pletenja, heklanja, grnčarstva, kreativnih radionica, okupljanja u prodavnicama ploča i klubova knjiga – doživjeli su procvat, jer ljudi traže dublje lične veze i smislenije zajednice.

To je dovelo do rasta prodaje vinila, uz podršku izvođača poput Billie Eilish i Taylor Swift, koji svoja izdanja objavljuju i u fizičkim formatima.

Estetika „filmskog izgleda“ također je eksplodirala na TikToku i Instagramu, povećavajući interes za vintage Kodak i Fujifilm kamere. Fizičke knjige i nezavisni fanzini bilježe povratak popularnosti, prema podacima softverske kompanije WoodWing.