Narativne pjesme, koje su stoljećima prenošene s koljena na koljeno, ne samo da čuvaju kolektivno pamćenje Bosne i Hercegovine, već i svjedoče o bogatstvu izraza i maštovitosti narodnih umjetnika.
Multimedijalna izložba "Pričanje kroz pjesmu: Narativne pjesme u tradiciji Bosne i Hercegovine" otvara vrata tom naslijeđu kroz narodne instrumente, autentične fotografije, zvučne zapise svirača i pjevača te vrijedne predmete koji pričaju priče u stotinama stihova.
Ova izložba, čiji je autor Zanin Berbić, kustos etnomuzikolog Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, poziva posjetioce da zarone u svijet gdje se istorija i emocije pretaču u pjesmu.
Postavka nudi rijedak pogled u bogatstvo narativne usmene tradicije naroda BiH. Građa koju će posjetioci imati priliku vidjeti rezultat je dugogodišnjeg rada Odjeljenja za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH, koje još od 1888. godine predano prikuplja, proučava i čuva ove dragocjene zapise narodne kreativnosti.
Autor izložbe Zanin Berbić u izjavi za Fenu ističe da je ovo njegov prvi projekat otkako je preuzeo poziciju kustosa za tradicionalnu narodnu muziku u Zemaljskom muzeju BiH. Njegov dolazak označio je i novi početak za jedno važno, ali dugo zanemareno područje.
"Prije mene, skoro 30 godina, nije bilo nikoga na poziciji etnomuzikologa, tako da sam zatekao građu u Muzeju koja je samo djelimično sređena i klasifikovana. Radeći na toj građi, odlučio sam da moja prva izložba bude o temi narativnih melopoetskih oblika koji se susreću na teritoriji cijele BiH i koje su većinom pjevale sve etničke skupine, bez obzira na nacionalnu ili etničku pripadnost", pojasnio je Berbić.
Potom je, kaže, odlučio da izložbu koncipira isključivo na osnovu građe iz zbirki Muzeja, bez dodataka sa strane, fokusirajući se na ono što Muzej već posjeduje i čuva. Time je želio istaknuti vrijednost njihovih vlastitih kolekcija i pokazati koliko bogatstva već imaju u arhivama.
"Između ostalog, izložićemo 11 gusala iz naših zbirki, a ukupno ih imamo 50, a izložićemo i fotografije guslara svih etničkih skupina u BiH", kaže autor izložbe.
Ono što je posebno zanimljivo je da će posjetioci prvi put imati priliku da vide originalni rukopis Koste Hermana, prvog direktora Zemaljskog muzeja BiH i jednog od prvih kustosa, koji je sakupljao epske muslimanske pjesme.
Također, priča Berbić, bit će izložen i originalni rukopis Ludviga Kubeta, koji je jedan od najstarijih zapisa tradicionalne muzike BiH.
"Ludvig Kubet je 1895. godine u saradnji sa Zemaljskim muzejom obišao čitavu BiH na konju i sakupio oko 1.120 napjeva", istakao je.
Na izložbi će biti predstavljene i pjesme, kao i njihovi tekstovi, koje javnost dosad nije imala priliku ni vidjeti ni čuti, dragocjeni zvučni zapisi koji su decenijama čekali da budu otkriveni.
"Posjetioci će moći poslušati neke originalne snimke pjesama iz naše kolekcije magnetofonskih traka, koje su snimane 60-ih i 70-ih godina na terenu", naglašava Berbić.
Zainteresirani će imati priliku da se upoznaju i sa instrumentima koji su pratili izvođenje narativnih pjesama, od saza i šargije, preko violine, pa sve do rijetke tambure s dvije žice iz Bosanske Krajine.
Svaki od tih instrumenata nosi svoju priču i zvuk koji je oblikovao muzičku tradiciju različitih krajeva BiH.
Ova multimedijalna izložba, kako kaže njen autor, ruši ustaljene predrasude i otvara prostor za novo razumijevanje muzičke tradicije BiH. Jedan od najzanimljivijih primjera upravo su gusle, instrument koji se često pogrešno vezuje isključivo za jednu etničku grupu.
"Gusle većina ljudi obično percepira kao srpski instrument. Međutim, ovdje će vidjeti da su gusle svirali muslimani, Srbi, Hrvati, kao i da rezbarije na tim instrumentima prikazuju razne historijske ličnosti kao što je Josip Broz Tito", ispričao je Berbić.
Pozvao je sve zainteresovane na otvorenje izložbe zakazano za 9. oktobar, uz obećanje da će postavka biti izuzetno zanimljiva i puna iznenađenja za sve ljubitelje tradicije, muzike i kulturne raznolikosti.