ADVERTISEMENT

Ciklus Tragovi Bosne sastoji se od pet poluciklusa i obuhvata oko 700 radova, od skica do realizacija na raznim materijalima – papiru, platnu, metalu.

Mehmed Akšamija za Euronews BiH ističe da je dugo vremena držao ovaj ciklus pod paskom, čekajući trenutak kada će biti dovoljno sazreo da se predstavi javnosti.

"Nisam izlazio u javnost s tim dok nije sazrelo do određenog nivoa da se može pokazati, zbog toga je i objavljena monografija, koja je vezana smo za ovaj ciklus, što je izuzetno važno, jer kod nas inače kada se radi monografija onda se predstavlja cjelokupno djelo, a ovdje je nekih 150 radova stavljeno u monografiju i napisan je određeni tekst tako da se može pratiti ta vrsta razvoja oderđene ideje kroz tih skoro 50 godina", rekao je Akšamija.

Tragovi Bosne (Izvor: Mehmed Akšamija)

U razgovoru s umjetnikom, dotakli smo se i trenutne situacije u savremenoj umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Akšamija ističe da je za mladog umjetnika ključno poznavanje historije i teorije umjetnosti kako bi mogao stvoriti nešto novo.

Ključno je razumjeti da kopija nije put ka uspjehu

"Mladi ljudi danas često pokušavaju stvarati unutar kopiranih rukopisa, ali to ne donosi nikakav novum. Pravi novum može nastati samo kroz širu analizu i sintezu postojećih informacija od onih koji su djelovali prije vas", objašnjava Akšamija.

Umjetnici, prema Akšamijinom mišljenju, ne slijede trendove i ne kopiraju prošlost. Oni stvaraju novo, koristeći duboko razumijevanje onoga što je već bilo i dodajući vlastiti pečat.

"Svaki umjetnik s Likovne akademije danas može napraviti savršenu kopiju Picassovog djela, ali ta replika djela neće vrijediti niti 10 KM, iako izvorno Picassovo djelo vrijedi milione", ističe Akšamija, naglašavajući da vrijednost umjetnosti ne leži u repliciranju djela prošlih majstora, ma koliko perfektno bilo izvedeno.

Autoportret (Izvor: Mehmed Akšamija)

Da bi neko postao "Pikaso našeg vremena", Akšamija nam je otkrio da umjetnik mora proći kroz duboku analizu i sintezu prethodnih radova i umjetničkih tokova.

"Umjetnici moraju izvući pouke iz prošlih umjetničkih pravaca, razviti kritičku svijest i oblikovati 'vlastiti pogled na svijet'. Bez toga nema ništa. To što ste vi talentirani, to je sve 3 posto, a 97 posto prolazi iz znanja, bez tog znanja teško je ići naprijed, jer ne znate šta je urađeno" poručuje on.

Državna pomoć umjetnicima u BiH je minimalna

Akšamija se također osvrnuo na problem nedostatka sistema stipendija za umjetnike u BiH.

"U drugim zemljama postoje sistemi stipendija koji omogućavaju umjetnicima da se posvete svom radu. U BiH toga nema. Ako mladi umjetnici žele raditi, moraju sami finansirati izložbe, repromaterijal, kataloge i prostore. Kako će to mladi ljudi platiti?", pita se Akšamija, apelirajući na potrebu za reformom u državnoj podršci umjetnicima.

"Neka državne institucije naprave javni natječaj za godišnju stipendiju, ništa drugo, a taj koji dobije stipendiju neka se obaveže da će raditi na određenom ciklusu i da će na kraju godine napraviti izložbu. Na osnovu toga možete smatrati da je država nešto pomogla", dodao je on.

Akšamija ističe da su vlasti u Bosni i Hercegovini pomalo shvatile važnost filma i njegovu kulturnu ulogu, što se vidi kroz podršku filmskim festivalima. Međutim, za ostale umjetnosti, situacija ostaje nezadovoljavajuća.

"Nema nikakve stvarne brige za unapređenje drugih oblika umjetnosti.", kaže Akšamija.

Uspjeh se ne mjeri stvarnom kvalitetom

On naglašava kako se danas, nažalost, uspjeh umjetnika često mjeri na osnovu medijske pažnje, a ne na osnovu stvarne umjetničke kvalitete.

"Uspijevate ako ispričate neku veliku priču – kao neku posebnu priču o Crvenkapici i sl. – koja je lako razumljiva i koja izaziva reakciju, ali to nije realno niti održivo", poručuje on.

Za uspjeh umjetnosti u BiH potrebna je prava kritika i institucionalna podrška

Govoreći o izazovima s kojima se suočavaju umjetnici u BiH, Akšamija je ukazao na ozbiljan problem nedostatka podrške.

"Uvjeti u BiH su takvi da se umjetnost ne uvažava, a mladi umjetnici nemaju institucije koje će stajati iza njih. Umjetnici često nemaju kome prodati svoje radove, a kritika je gotovo nepostojeća. Da bi napravili nešto značajno, umjetnici moraju stalno raditi, analizirati i sintetizirati, ali, nažalost veoma je malo onih koji bi prepoznali vrijednost vašeg rada", tvrdi Akšamija.

Za kraj, Akšamija smatra da BiH treba ozbiljno razmisliti o razvoju kritičke svijesti u društvu i stvaranju institucionalnih okvira koji će omogućiti mladim umjetnicima da se usmjere i da se njihov rad prepozna.

"Kritika umjetničkih djela u BiH gotovo ne postoji. Da bi umjetnost napredovala, nužno je imati kritičare koji će realno ocijeniti radove i pomoći u njihovoj afirmaciji", zaključio je Akšamija.

Mehmed Akšamija (Izvor: Velija Hasanbegović)

Akšamijin razgovor s nama donosi jasnu poruku: umjetnost nije samo talent, već rezultat kontinuiranog rada, analize, sinteze i razumijevanja prošlih i sadašnjih tokova.

Tek kroz takav pristup umjetnost može napredovati, a mladi umjetnici mogu imati šansu za svoj uspjeh.