Na okruglom stolu „Novi propisi o nasilju nad ženama i nasilju u porodici“, održanom u utorak u Mostaru u organizaciji Inicijative građanki Mostar i uz podršku Fondacije lokalne demokratije Sarajevo, predstavljene su ključne novine Zakona o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici Federacije BiH, koje značajno unapređuju dosadašnje propise.
ADVERTISEMENT
Novi Zakon o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici Federacije BiH, koji je stupio na snagu 2025. godine, donosi niz važnih novina u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.
Jedna od najvažnijih promjena je uvođenje krivičnog djela uhođenja, koje sada obuhvata i fizičko i digitalno (tzv. cyber) praćenje žrtava, što predstavlja značajan iskorak u zaštiti privatnosti i sigurnosti, posebno mladih žena.
Na uvođenje ovog krivičnog djela, koje je dio Krivičnog zakona FBiH i usklađeno s Istanbulskom konvencijom, osvrnula se Aldijana Trbonja-Tula, magistrica socijalnog rada iz Inicijative građanki Mostar.
„Radi se o novom krivičnom djelu koje je uvedeno na inicijativu mladih iz nevladinog sektora. Zakon obuhvata ne samo fizičko uhođenje, već i ono putem digitalnih tehnologija ili tzv. cyber uhođenje“, istakla je Trbonja-Tula.
Podsjetila je da je to djelo u Republici Srpskoj uvedeno još 2017. godine, te dodala da će biti zanimljivo vidjeti kako će se zakon primjenjivati u praksi.
Navela je i da je Federalna uprava policije nedavno uhapsila jednu osobu upravo zbog ovog djela, što ukazuje na prve korake u njegovoj primjeni. Prema podacima koje je iznijela, žrtve uhođenja najčešće su mlade žene do 39 godina, i to često visokoobrazovane.
Novi zakon takođe omogućava centrima za socijalni rad da samostalno pokrenu postupak za izricanje zaštitnih mjera, uvodi institut osobe od povjerenja koju žrtva može imati uz sebe tokom procesa, te obavezuje policiju na procjenu rizika pri svakoj prijavi nasilja.
„Zakon iz 2025. godine donosi važne izmjene, kao što je mogućnost da centri za socijalni rad pokrenu postupak za izricanje zaštitnih mjera, zatim institut osobe od povjerenja koju žrtva može imati uz sebe tokom postupaka, kao i obavezu procjene rizika od strane policije“, naveo je Tomislav Pupić, magistar socijalnog rada i stručni saradnik Centra za socijalni rad Mostar.
Dodao je da zakon predviđa mogućnost izricanja hitnih mjera zaštite, poput udaljenja počinioca iz doma i zabrane prilaska.
Ukazao je i na hronični problem u praksi – da se nasilje više ne doživljava kao privatna stvar.
„Iako je zakon omogućio da nasilje ‘izađe iz četiri zida’, zaštita žrtava i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. U Mostaru se prosječno prijavi više od 120 slučajeva godišnje, a znamo da brojni slučajevi nikada ne dođu do Centra“, upozorio je.
Prof. dr. Denis Pajić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, osvrnuo se na implikacije Zakona na institucije.
„Novi zakon jasno definiše hitnost u postupanju. Policija je dužna da izađe na teren odmah po prijavi nasilja i može izreći hitne mjere zaštite na 48 sati. Tu su i nove mjere koje se mogu izreći do tri godine“, rekao je Pajić.
Naglasio je i da su zakonom precizno definisane uloge sigurnih kuća, zdravstvenih radnika, inspekcijskih službi, kao i obaveze multisektorske saradnje i vođenja evidencija.
„Sve ove novine omogućavaju efikasnije procesuiranje počinilaca i kvalitetniju zaštitu žrtava“, zaključio je profesor Pajić.
Događaj je okupio predstavnike institucija, stručnjake i predstavnike civilnog društva s ciljem informisanja javnosti o novim zakonskim okvirima, kao i otvaranja prostora za dijalog i razmjenu iskustava u borbi protiv nasilja.