Zdravlje i bezbjednost su okosnica radnog života. Međutim, kako se radna mjesta i radne prakse razvijaju, pojavljuju se novi izazovi, dok stari ostaju neriješeni.

U kontekstu nedostatka zaposlenih i starenja stanovništva, evropska radna snaga se bori sa lošim mentalnim zdravljem; međutim, problem se još uvijek ne prepoznaje na radnim mjestima, rekao je za Euronews William Cockburn, izvršni direktor EU-OSHA.

„Bez obzira na to da li pitamo poslodavce ili radnike, oni identifikuju nespremnost da otvoreno govore o problemima mentalnog zdravlja kao... glavnu prepreku za stvarno preduzimanje akcije“, rekao je on.

Mnogi zaposleni u EU kažu da njihovi poslovi štete njihovom mentalnom zdravlju. Skoro polovina radnika (45%) suočava se sa rizicima po mentalno zdravlje na poslu, prema podacima Evropske agencije za bezbjednost i zdravlje na radu (EU-OSHA).

„Vidimo psihosocijalne rizike na radnom mjestu, na primjer, dugo radno vrijeme, veoma intenzivan rad, emocionalno zahtjevne zadatke... i to povezujemo sa povećanim uticajem na zdravlje radnika“, rekao je Cockburn.

Oko 44% radnika prijavljuje ozbiljan vremenski pritisak ili preopterećenost. Prema Evropskom sindikalnom institutu (ETUI), depresija povezana sa poslom košta EU više od 100 milijardi evra godišnje, kada se saberu izostanci s posla, smanjena produktivnost, zdravstvena zaštita i širi društveni troškovi.

Uprkos teretu koji ovi uslovi predstavljaju za poslodavce, Cockburn je rekao da nespremnost za razgovor i stalna stigma među radnicima usporavaju djelovanje.

Dakle, šta se može učiniti povodom toga?

Za Cockburna, problemi mentalnog zdravlja „treba da se rješavaju kao problemi fizičkog zdravlja na poslu“.

Pristup, napomenuo je, jeste da se prvo procijene rizici, a zatim prilagodi sve što je potrebno da bi se šteta svela na minimum.

„Identifikujemo opasnosti poput dugog radnog vremena, poput negativnih odnosa na poslu... do krajnjih oblika, kao što su maltretiranje i uznemiravanje, nasilje ili prijetnje nasiljem“, dodao je.

Radnici da budu dio razgovora

Dok mnogi mentalno zdravlje vide kao lično pitanje, Esther Lynch, generalna sekretarka Evropske konfederacije sindikata (ETUC), tvrdi da bi prevencija trebalo da bude usmjerena na radno mjesto, a ne na pojedinca koji je pogođen.

„Ne čekamo da ljudima odsijeku prst prije nego što postavimo zaštitne ograde“, rekla je Lynch. „Mi vršimo procjenu rizika i kažemo koji je rizik povezan sa načinom na koji se ovaj posao obavlja, a zatim postavljamo zaštitne ograde.“

Da bi se to postiglo, stručnjaci se slažu da radnici moraju biti dio razgovora. Pa ipak, samo 45% njih kaže da se konsultuju o stresnim aspektima svojih poslova, prema podacima EU-OSHA.

„Učešće radnika je zakonska obaveza prema evropskom zakonodavstvu, ali je takođe ključni faktor uspjeha za uspješne intervencije u oblasti zdravlja i bezbjednosti na radu“, rekao je Cockburn.

Evropska komisija je ove sedmice pokrenula kampanju „Zdrava radna mjesta“, inicijativu koja ima za cilj da pomogne poslodavcima da spriječe, procijene i upravljaju psihosocijalnim rizicima na radu. Jedan od njenih ciljeva je da prevaziđe nespremnost da se govori o problemima mentalnog zdravlja.

„Kada ulažemo u izgradnju i održavanje zdravog radnog okruženja, ne samo da poboljšavamo dobrobit ljudi već smanjujemo i odsustva zbog bolesti i fluktuaciju zaposlenih; poboljšavamo učinak i ne vršimo pritisak na naše zdravstvene sisteme“, rekla je Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica za socijalna prava i radna mjesta, na pokretanju kampanje u utorak. „To je obostrano korisno za sve.“