Klimatske promjene predstavljaju sve veću prijetnju neurološkom zdravlju, upozoravaju stručnjaci, ističući da bi visoke temperature mogle povećati rizik od moždanog udara i pogoršati postojeće neurološke bolesti, piše Euronews.

Prema procjenama koje navodi neurolog Ulf Kallweit iz Evropske akademije za neurologiju, oko svake treće osobe tokom života suoči se s nekim neurološkim poremećajem, uključujući migrenu, demenciju i Parkinsonovu bolest.

Jedan od najvećih problema predstavljaju ekstremne vrućine. Broj slučajeva moždanog udara raste kada temperature pređu 30 stepeni Celzijusa, a Kallweit upozorava da bi udari povezani s vrućinom, koji sada čine oko jedan odsto svih slučajeva, u narednih 20 do 30 godina mogli činiti između pet i osam odsto.

Visoke noćne temperature dodatno otežavaju san i oporavak organizma. Dugotrajni problemi sa spavanjem povezani su s većim rizikom od moždanog udara i demencije.

Klimatske promjene utiču i na širenje zaraznih bolesti koje prenose krpelji i komarci, a pojedine od njih mogu izazvati komplikacije nervnog sistema. Kallweit upozorava da bi se malarija u narednih pet do deset godina mogla proširiti i na južne dijelove Evrope.

Posebno su ugroženi stariji ljudi, djeca, trudnice i osobe s postojećim zdravstvenim problemima. Rizik je veći i kod stanovništva koje živi u siromašnijim naseljima, gdje je pristup klimatizaciji, kvalitetnom stanovanju i zelenim površinama često ograničen.

Kallweit ističe da boravak u prirodi može imati zaštitni efekat. Prema istraživanju na koje se poziva, jedan sat sedmično proveden u šumi povezan je s tri odsto manjim rizikom od moždanog udara i četiri odsto manjim rizikom od demencije.

Ipak, odgovornost nije samo na pojedincima. Stručnjaci pozivaju na smanjenje zagađenja i prilagođavanje gradova i zgrada sve višim temperaturama, kako bi se stanovništvo bolje zaštitilo od posljedica klimatskih promjena.