ADVERTISEMENT

Na temu “Budućnost hrane: kako inovacije mijenjaju ono što jedemo”, uvodno predavanje održao je prof. dr. sci. Almir Toroman sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je bio i učesnik panel-diskusije.

"Možemo zasigurno reći da jedemo hranu koja je kontrolirana. Da li će se stvari u budućnosti promijeniti, sigurno hoće, tako da i naš pristup kroz cijeli lanac mora da uzme svoj dio odgovornosti - od primarne poljoprivredne proizvodnje pa do samog proizvođača. Znači, kada pričamo o kontroli kvaliteta hrane, ništa se ne uzima nasumice", kazao je Toroman, koji je uvjeren kako inspekcijski organi rade dobar posao te da su spremne prevenirati neželjene situacije.

Kako je dodao, prirodni resursi su ograničavajući faktor za osiguranje dovoljne količine hrane za stanovništvo BiH te ćemo ostati ovisni o uvozu nekih proizvoda, ali da postoji dovoljno kapaciteta za preradu.

Potpredsjednica za poslovnu kvalitetu i održivi razvoj AS Holding grupacije prof. dr. sci. Amela Semić svojim studentima pa i građanima preporučuje da kupuju proizvode iz svoje okoline.

"Morali bi znati razlikovati farbani od integralnog hljeba sa integralnim žitaricama, morali bi znati gdje kupujemo meso…Mi ćemo uskoro imati meso iz laboratorija, jer to su novi trendovi. Moramo znati gdje mlijeko kupujemo - mlijeko više ne mora biti animalno. Može biti potpuno biljni proizvod. Ulazimo u takve tehnologije koje mogu dovesti velike rizike", smatra Semić,

Kako je pojasnila, pri odabiru proizvoda vodi se sastavom, brendom, ali kao profesionalac, prije svega, sa toksikološkog aspekta.

Jedan od 17 globalnih ciljeva održivosti Ujedinjenih nacija je, kako ističe, dostatnost pa će svima preporuka za budućnost biti – imati vlastiti izvor hrane i vode. Zavisnost od uvoza, u kriznim situacijama, pokazala se kao problem za svaku državu.

Direktor INZ-a Muamer Mandra naglasio je kako institucija na čijem je čelu ima kapacitete laboratorija da ispitaju hranu iz uvoza i unutrašnjeg prometa.

"Prema podacima s kojima raspolažemo, hrana u BiH i mikrobiloški zdravstveno je ispravna. Ona koja to nije, predmet je inspekcijskih organa i daljnjeg postupanja", poručio je.

Ključno pitanje današnje panel-diskusije i konferencije je kako od onoga što znamo napraviti bolji proizvod te korist za zdravlje ljudi.

"Put od ideje do gotovog proizvoda nije jednostavan. On zahtijeva određena rješenja, određena uklapanja u samom proizvodnom pogonu i potrebu da ga, prije svega, zaposlenici i radnici private. Nakon toga potrebno je vidjeti da li daje određene rezultate, koji moraju biti vidljivi svakoga dana, u svakom proizvodnom pogonu i u svakoj proizvodnoj šarži", kazao je Mandra.

Vrijednost inovacija ogleda se u poboljšanjima koja donose, a u tome određujući koji su proizvodi kvalitetniji, sigurniji i nutritivno prihvatljiviji, vidi i ulogu INZ-a čiji stručnjaci, kako je rekao, svakodnevnim radom i saradnjom s proizvođačima nude rješenja te povezuju znanje i praksu.