ADVERTISEMENT

Adnan Delić izabrao je Skupštinu Kantona Sarajevo, a Alen Šeranić Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Obojica su podnijela ostavke na ministarske funkcije kako bi preuzela mandate osvojene na oktobarskim izborima.

Dio njihovih kolega odlučio je ostati u izvršnoj vlasti. Dok im zastupnički mandati miruju, u parlamentima će sjediti sljedeći kandidati s njihovih izbornih lista, s punim pravom da glasaju o zakonima i izboru nove vlasti.

Prema podacima koje je za Fenu iznio član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović, do jutra 9. novembra zahtjeve za mirovanje podnijeli su, pored ostalih, četiri ministra u Vijeću ministara BiH, oba potpredsjednika Federacije te po jedan ministar iz vlada Federacije BiH i Republike Srpske.

Mirovanje je zatražilo i pet gradonačelnika i načelnika, iz Zenice, Bosanske Krupe, Ilidže, Odžaka i Pala. Među kantonalnim ministrima tri zahtjeva stigla su iz Srednjobosanskog kantona, dva iz Sarajeva te po jedan iz Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Bosansko-podrinjskog kantona.

Šta Šeranićeva odluka znači za Republiku Srpsku?

Alen Šeranić je 6. novembra predao ostavku na mjesto ministra zdravlja i socijalne zaštite u kabinet premijera Save Minića. Ministarstvo je potvrdilo da je to učinio kako bi preuzeo poslanički mandat u Narodnoj skupštini RS. U njegovom slučaju, dakle, nema "zamrzavanja" mandata. Šeranić će lično zauzeti poslaničko mjesto koje je osvojio, dok u izvršnoj vlasti ostaje pitanje ko će voditi zdravstveni resor. U dostupnim izvještajima o njegovoj ostavci nasljednik nije imenovan. Sama ostavka jednog ministra ne daje osnov za zaključak da je ugrožen rad Vlade RS ili Narodne skupštine.

Istu odluku u Federaciji donio je Adnan Delić. Predsjednici Federacije BiH 9. novembra podnio je ostavku na mjesto federalnog ministra rada i socijalne politike i saopćio da će prihvatiti mandat u Skupštini Kantona Sarajevo.

Kako odluka Borjane Krišto može promijeniti sastav oba doma Parlamenta BiH

Na državnom nivou odluka jedne osobe može otvoriti mjesto u dva doma. Prema pisanju Raporta, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto odlučila je zadržati izvršnu funkciju i staviti u mirovanje mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Prema redoslijedu na HDZ-ovoj kompenzacijskoj listi koji navodi taj portal, zamjenski mandat trebao bi biti ponuđen Marini Pendeš, aktuelnoj delegatkinji u državnom Domu naroda.

Ako Pendeš prihvati mjesto u Predstavničkom domu, bit će potrebno popuniti i njeno mjesto u Domu naroda. Ako ga odbije, sljedeći na listi je, prema istom izvoru, Božo Antunović. Odluku o dodjeli zamjenskog mandata donosi CIK. Raport očekuje prve odluke u srijedu ili četvrtak.

Četiri delegata državnog Doma naroda već su podnijela ostavke zbog prelaska u Predstavnički dom, potvrdio je Arnautović. Prema pisanju Raporta, riječ je o Džemalu Smajiću, Iliji Cvitanoviću, Dženanu Đonlagiću i Želimiru Neškoviću.

Zašto je važno ko ulazi kao zamjena

U Sarajevu se pitanje mandata otvara dok je kantonalna Vlada još u tehničkom mandatu. Skupština je 6. marta prihvatila ostavku premijera Nihada Uka, čime je razriješen cijeli saziv Vlade. Uk je na oktobarskim izborima osvojio mjesto u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, dok su ministri Adnan Šteta, Kenan Magoda i Enis Hasanović te ministrica Naida Hota-Muminović izabrani u Skupštinu KS.

Ministar za boračka pitanja Omer Osmanović mogao bi dobiti zamjenski mandat nakon što je mirovanje zatražio načelnik Ilidže Nermin Muzur.

Može li Vlada KS ostati bez premijera i pet ministara

U presjeku koji je Arnautović iznio jučer već su evidentirana dva zahtjeva ministara iz te vlade da im zastupnički mandati miruju. Njihova imena tada nisu objavljena. Koliko će članova Vlade moći učestvovati u odlučivanju zavisi od njihovih pojedinačnih odluka.

Važno je i ko će umjesto njih ući u Skupštinu. SDA, Stranka za BiH i DF zajedno imaju 18 od 35 mjesta, ali u izboru skupštinskog rukovodstva učestvuju i klubovi konstitutivnih naroda i Ostalih. Zamjenom zastupnika stranka zadržava mjesto, dok se sastav pojedinog kluba može promijeniti. To je posebno važno u slučaju Štete i Magode, koji su se izjašnjavali kao Ostali.

Može li federalni Dom naroda ostati bez kvoruma

Dok su u državnom Domu naroda evidentirane četiri ostavke, u federalnom Domu naroda otvoreno je pitanje šta će odlučiti 49 od ukupno 80 delegata. Toliko ih je, prema podacima koje je objavio Večernji list, osvojilo mandate u drugim zakonodavnim tijelima.

CIK je 9. novembra Domu i kantonalnim skupštinama uputio dopis o dostavljanju dokumentacije za utvrđivanje prestanka dosadašnjih mandata.

Ako bi svih 49 delegata preuzelo nove mandate i napustilo Dom prije popune upražnjenih mjesta, u sadašnjem sazivu ostao bi 31 delegat. U tom slučaju Dom bi ostao bez kvoruma. Broj od 49 zasad govori koliko je delegata osvojilo novi mandat.

Hoće li zbog toga neka sjednica zaista biti odgođena zavisi od toga kome će i kada prestati sadašnji mandat te koliko će brzo mjesta biti popunjena.

Pravila o mirovanju uvedena su izmjenama Izbornog zakona koje je visoki predstavnik Christian Schmidt donio u martu 2024. Za zvaničnika koji nastavlja obavljati dotadašnju izvršnu funkciju mirovanje traje do imenovanja nasljednika ili podnošenja ostavke.

Po prestanku izvršne funkcije ima osam dana da od CIK-a zatraži povratak u zastupničku klupu. Do tada o svim pitanjima pred parlamentom ravnopravno odlučuje zastupnik kojem je dodijeljen zamjenski mandat.