Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković donio je odluku o proglašenju dvojice predstavnika Srbije nepoželjnim i neprihvatljivim osobama u Bosni i Hercegovini. Riječ je o vojnom atašeu u Ambasadi Srbije u BiH, te predstavniku BIA-e.
Konaković ne može određivati ni kakva je BiH, a kamoli da nešto diktira Srbiji, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Dodala je da je jednom službeniku već istekao mandat te je napustio BiH. U vezi vojnog atešea je pojasnila da saglasnost za njihov dolazak ne daje ministar inostranih poslova već Savjet ministara. Zatražiće od nadležnih institucija informacije.
Za to vrijeme najava povlačenja državnih službenika iz Ambasade BiH u Beogradu otvorila je pitanje, gdje prestaju ovlasti ministra spoljnih poslova, a počinju ovlasti Predsjedništva BiH?
Dva srpska državljanina, članovi diplomatskog osoblja Ambasade Srbije u Sarajevu protjerani su iz Bosne i Hercegovine, odlukom šefa bh diplomatije.
Milan Dulanović i Darko Maksimović proglašeni su nepoželjnim osobama, odlučio je ministar lično. Elmedin Konaković navodi da za to ima ovlaštenja.
- Milan Dulanović, vojni ataše u Ambasadi Srbije u BiH, te Darko Maksimović, savjetnik predstavnika BIA u Ambasadi Srbije, imaju 48 h da napuste BiH, poništićemo diplomatske kartice, to više nije diplomatsko osoblje u BiH, pozovamo i upozoravmo diplomatski kor u našoj zemlji da sa ove dvije nepoželjne osobe ne ostvaruju nikakvu saradnju u oblasti diplomatske komuniakcije, personalno neka rade šta hoće- kaže Konaković.
Dulanović i Maksimović imaju pravo na žalbu.
Konaković ne odustaje ni od povlačenja dijela osoblja iz ambasade u Beogradu, za koje kako kaže ima nadležnost. Povučena je saglasnost na zajedničku deklaraciju o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji koja bi trebalo da bude potpisana u Crnoj Gori 1. oktobra.
-Ljudima će biti malo teže, ali je bolje da u takvu Srbiju i takav Beograd, takvog Vučića ljudi ne svraćaju. Objasnićemo cijelom svijetu ko su ti ljudi- rekao je Konaković.
Za ambasadora BiH u Beogradu Konakovićevi potezi liče na političku zloupotrebu. Pravni okvir nije mu jasan.
-Diplomate koje su zaposlene u ambasadi su državni službenici BiH I njih štite određeni zakoni. Prije svega ih štite od miješanja politike. Primjera radi, Privredni sektor, bilo iz RS ili iz FbiH, koji ima u svom okruženju strane radnike , sportska društva koja imaju strane igrače, svi regulišu vize u ambasadi u Beogradu i sada zamislite da bi Dino Konaković bio u stanju da zaustavi ili da uspori rad na izgradnji koridora 5C zato što se on sa nekim politički obračunava- kaže Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Srbiji.
Da ministar ima pravo povući osoblje iz ambasade - ima, kaže Josip Brkić, njegov zamjenik. No, to nije posao koji se završava preko noći.
-Ministar Konaković sukladno pravilniku o slanju u DKP, ima pravo poslati i vratiti državne službenike, no i tu postoje pravila. Trebalo bi neko vrijeme da se sva administrativno-tehničke stvari završe u zemlji prijema. Prebacivanje konzularnih nadležnosti na druge DKP, ne mislim da će to pomoći građanima BiH jer konzularni odjeli rade kako bi pomagali prvenstveno građanima BiH u zemlji prijema. Predsjedništvo je zaduženo za imenovanje i opoziv veleposlanika i generalnih konzula- ističe Brkić.
Profesor međunarodnih odnosa, Miloš Šolaja kaže da je posebno sporna ideja ministra Konakovića da se odnosi sa Srbijom svedu na minimum.
-To je zaista prilično rigidno i nepolitički. Srbija je ono što se često ističe zemlja garant mirnovnog sporazuma , a Srbija takođe jako mnogo daje i investira napovratnih pomoći u BiH koje Konaković na ovaj način bukvalno otpisuje i ne priznaje takvu vrstu investicija, takođe govori jako mnogo i o samoj BiH, pa I njenoj spoljnoj politici- pojašnjava Šolaja.
Ministar Konaković drugi dan zaredom stao je pred medije, a diplomatska bura i međudržavne tenzije sa Srbijom pokrenute su nakon sahrane Ratka Mladića.
Posljedice političkih ratova, upozorava ambasador Bih u Srbiji mogli bi zbog svega osjetiti građani. Samo prošle godine kroz ambasadu u Beogradu prošlo je oko 14 hiljada predmeta, a prebacivanje konzularnih poslova otežalo bi im pristup osnovnim uslugama.