ADVERTISEMENT

Hladan zrak sudarit će se s vrlo toplom i nestabilnom zračnom masom koja se zadržala nad kontinentom. Ovakav razvoj situacije mogao bi donijeti široko rasprostranjeno snažno nevrijeme, posebno od Alpa preko sjevernog Jadrana do zapadnog Balkana. Nakon prolaska fronta uslijedit će nagli pad temperatura i prodor osjetno hladnijeg zraka, piše Severe Weather Europe.

Prema prognozama, promjena će početi u srijedu i intenzivirati se tokom četvrtka. Visinski greben koji je posljednjih dana održavao vrućine počet će se urušavati, dok će se hladni front brzo širiti prema istoku.

U sudaru toplog i hladnog zraka stvarat će se izrazito nestabilni uslovi, dodatno pojačani velikom količinom vlage iznad Mediterana i snažnim vjetrovnim smicanjem. Najveći rizik od oluja očekuje se na području istočne Francuske, Švicarske, sjeverne Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske, a zatim i prema zapadnom Balkanu.

Moguće su velike količine grada, olujni i štetni udari vjetra, intenzivne padavine i bujične poplave, dok se lokalno ne može isključiti ni pojava tornada.

Istovremeno, formirat će se sekundarni ciklon iznad sjevernog Mediterana, koji bi mogao usporiti prolazak hladnog fronta i dodatno pojačati nestabilnost.

Iza hladnog fronta prema centralnoj Evropi prodire zračna masa polarnog porijekla. Temperature koje su se prethodnih dana kretale oko 35 do 40 stepeni mogle bi u pojedinim područjima pasti za 15 do 20 stepeni u manje od 24 sata.

Na višim područjima Alpa očekuje se i prvi ozbiljniji snijeg, dok bi hladni vjetrovi mogli dodatno spustiti granicu snijega na visokim planinskim prijevojima. Nakon gotovo ljetnih uslova, dio zapadne i centralne Evrope mogao bi vrlo brzo dobiti pravo jesenje vrijeme.

Meteorološki modeli pokazuju izrazito snažan temperaturni kontrast između područja zahvaćenih hladnim frontom i toplog zraka koji će se potiskivati prema istočnoj Evropi i zapadnoj Rusiji.

Posebnu pažnju meteorolozi posvećuju području sjevernog Mediterana, Jadrana i zapadnog Balkana. Rekordno toplo Sredozemno more osigurava veliku količinu vlage, dok će snažno zagrijana atmosfera i izraženo smicanje vjetra stvarati povoljne uslove za razvoj snažnih oluja.

Prema aktuelnim modelima, vrijednosti CAPE-a, pokazatelja atmosferske nestabilnosti, lokalno bi mogle prelaziti 3.000 do 4.000 J/kg. Takvi uslovi mogu pogodovati razvoju superćelijskih i višestaničnih oluja.

Najveći rizici uključuju krupnu tuču, olujne udare vjetra, vrlo obilne padavine, bujične poplave i lokalno tornada. Tokom srijede snažne oluje očekuju se najprije nad dijelovima Mediterana i sjeverne Italije, dok bi se u četvrtak nevrijeme trebalo proširiti prema Jadranu i zapadnom Balkanu.

Dodatni problem predstavljat će relativno sporo kretanje pojedinih olujnih sistema. Zbog toga bi na području sjeverozapadnog Balkana, sjevernog Jadrana i Ligurije lokalno moglo pasti 150 do 200 litara kiše po kvadratnom metru u samo dva dana, što povećava opasnost od bujičnih i urbanih poplava.

Nakon prolaska fronta, veliki dio Evrope očekuje osjetno svježije i nestabilnije vrijeme, čime bi dugotrajna epizoda ekstremnih septembarskih vrućina trebala biti prekinuta.