ADVERTISEMENT

Govoreći o stanju koje je zatekao po preuzimanju mandata, Lakić je kazao da je Federacija BiH bila energetski zavisna, posebno kada je riječ o snabdijevanju gasom, dok su rudnici bili opterećeni dugovima i nedostatkom ulaganja u opremu.

Prema njegovim riječima, dio strateških industrijskih preduzeća nalazio se u stečaju ili pred gašenjem, dok su pojedini zakoni godinama čekali na usvajanje, a proces energetske tranzicije više nije mogao biti odgađan.

"Odlučili smo zasukati rukave i postići maksimum u ovom mandatu. Želimo jasno predstaviti šta smo uradili u protekle tri i po godine i šta nakon ovog rada ostavljamo građanima Federacije Bosne i Hercegovine", kazao je Lakić.

Istakao je i važnost integriteta zaposlenih u ministarstvu, navodeći da su on i uposlenici prošli sigurnosne provjere kod nadležnih institucija.

Od novih zakona do konkretnih projekata

Lakić je mandat podijelio u nekoliko faza, navodeći da je 2023. godina bila posvećena postavljanju novih pravila i pokretanju ključnih procesa. U tom periodu radilo se na tri temeljna energetska zakona, pokretanju procesa realizacije projekta Južne interkonekcije, početku pravedne tranzicije u rudarskom sektoru te rješavanju najtežih problema u industriji i rudarstvu.

Tokom 2024. godine, kako je naveo, zakonska rješenja počela su se pretvarati u konkretne projekte. Gasovod Zenica–Travnik, nakon 13 godina, dobio je upotrebnu dozvolu, dok je u naftni terminal u Blažuju, nakon tri decenije, stigao prvi voz.

Sljedeću godinu obilježile su, prema njegovim riječima, odluke koje se više nisu mogle odgađati, među kojima su projekat Južne interkonekcije, priključenje Kiseljaka na gasovod Zenica–Travnik, aktivnosti u Blažuju, kolektivni ugovori za rudare, razvoj novih fabrika i nastavak energetskog zaokreta.

Za 2026. godinu Lakić je kazao da su rezultati počeli dobijati konkretnu mjeru, navodeći poslovanje elektroprivreda u prvih šest mjeseci, rezultate namjenske industrije, nove korake u gasnom sektoru, povezivanje radnog staža te organizaciju prvog sajma namjenske industrije u BiH.

Jedna od osnovnih obaveza ministarstva, istakao je, bila je stvaranje zakonodavnog okvira koji bi omogućio bolje poslovno i investicijsko okruženje.

"U periodu od 2023. godine do danas usvojeno je deset zakonskih rješenja, pet potpuno novih zakona i pet izmjena i dopuna zakona", rekao je Lakić.

Među njima je naveo zakonska rješenja iz oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, Južne interkonekcije, povećanja prihoda lokalnih zajednica, naftnih derivata, kao i zakon koji se odnosi na vanrednu upravu u Željezari Zenica.

Čekaju se još dva zakona

Dodao je da su još dva zakona prošla proceduru u Vladi Federacije BiH i čekaju parlamentarnu proceduru i to zakon o gasu Federacije BiH i novi zakon o rudarstvu.

Ministarstvo je, kako je naveo, učestvovalo i u pripremi zakona o električnoj energiji na nivou Bosne i Hercegovine, koji je usaglašen s predstavnicima Republike Srpske, usvojen u Vijeću ministara i čeka parlamentarnu proceduru.

Lakić je istakao da bi njegovo usvajanje trebalo omogućiti uspostavljanje regulisanog tržišta električne energije u BiH.

Južna interkonekcija i diversifikacija snabdijevanja gasom

Poseban dio obraćanja odnosio se na gasni sektor i potrebu smanjenja zavisnosti od jednog pravca i jednog izvora snabdijevanja.

"Naša energetska sigurnost nema alternativu i ne smijemo više zavisiti od jednog pravca i jednog izvora gasa", poručio je Lakić.

Naveo je da je Južna interkonekcija dugo bila predmet političkih sporova, ali da su izmjene i dopune zakona usvojene u Parlamentu Federacije BiH te da je potpisan međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Trenutno se, prema njegovim riječima, čeka ratifikacija sporazuma, dok se istovremeno radi na ugovoru između investitora i Vlade Federacije BiH.

Osim Južne, razvijaju se i Zapadna i Sjeverna interkonekcija, na čemu radi BH-Gas. Cilj je, kako je istakao, da BiH kroz više gasnih veza sa Hrvatskom smanji energetsku zavisnost i dobije sigurnije i stabilnije snabdijevanje.

Kroz izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji dodan je i važan krak prema Tuzli, čime bi i Tuzlanski kanton, kao jedno od najvećih industrijskih područja u BiH, dobio mogućnost šireg korištenja gasa.

Revitalizacija naftnih terminala

Govoreći o naftnoj infrastrukturi, Lakić je podsjetio da je u terminal u Blažuju, nakon 30 godina, ponovo stigao prvi voz. Prema njegovim riječima, to predstavlja jedan od pokazatelja ponovnog razvoja energetske infrastrukture u Federaciji BiH.

Aktivnosti se, kako je naveo, ne zaustavljaju na Blažuju. U 2026. godini započet je proces revitalizacije terminala u Živinicama, dok se radi i na završetku izgradnje novog terminala u Bihaću.

Lakić je ocijenio da su naftne rezerve i razvijena infrastruktura posebno značajne u aktuelnim geopolitičkim okolnostima.

Govoreći o stanju u elektroenergetskom sektoru, Lakić je podsjetio na dokument Elektroprivrede BiH od 30. januara 2023. godine, u kojem je za tu godinu bio projiciran gubitak od 90,81 milion KM.

Kako je naveo, dokument su potpisali uprava i Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH te je dostavljen tadašnjem sazivu Vlade Federacije BiH i Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

"To treba javnost da zna, zašto smo govorili o Elektroprivredi i zašto se danas radujemo činjenici da elektroprivrede i u Sarajevu i u Mostaru posluju pozitivno", kazao je.

O rudnicima

Govoreći o rudarskom sektoru, Lakić je kazao da je zatečeno stanje bilo obilježeno višegodišnjim nedovoljnim ulaganjima u opremu, padom proizvodnje i problemima kada su u pitanju prava rudara.

Nakon više od godinu dana pregovora i priprema, kako je naveo, osiguran je projekt sa Svjetskom bankom vrijedan 79,9 miliona eura, čime je pokrenut proces pravedne tranzicije u rudarskom sektoru.

Posebno se osvrnuo na Rudnik mrkog uglja Zenica, za koji je, nakon konsultacija sa sindikatima, upravama rudnika i Elektroprivrede BiH, kao i Vladom Federacije BiH, donesena odluka o zatvaranju.

"U proces nismo ušli bez konsultacija sa sindikatima rudara, upravom Rudnika Zenica, Elektroprivrede i Vladom Federacije BiH. Jednoglasno je donesena odluka da Rudnik Zenica treba ići u zatvaranje, nakon čega smo krenuli u pripremu implementacije projekta pravedne tranzicije", rekao je Lakić.

Projektom, međutim, nije obuhvaćeno samo zatvaranje Rudnika Zenica i rješavanje posljedica tog procesa.

Planirane su i investicije u Rudnik Banovići i Rudnik Kreka u Tuzli, gdje je predviđena izgradnja dvije fotonaponske elektrane kapaciteta po 30 megavata.

Na dijelovima rudarskih područja tako bi se proizvodnja uglja postepeno dopunjavala proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora.

"Pravednom tranzicijom ne želimo zatvarati rudnike. Želimo dovesti rudarstvo u situaciju da ono što je održivo nastavi raditi, dok se neodrživi kapaciteti postepeno zatvaraju. Fotonaponske elektrane pokazuju naše opredjeljenje prema obnovljivim izvorima energije", zaključio je Lakić.