Loader

Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

Konaković u Dublinu: Bez jasnog odnosa prema prošlosti nema vjerodostojne evropske budućnosti

    „Pod lupom“: Zabilježeno 528 izbornih nepravilnosti, CIK izrekao 17 sankcija

    Koalicija „Pod lupom" koja sprovodi građansku, nestranačku posmatračku misiju (Izvor: Euronews)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    Koalicija „Pod lupom" koja sprovodi građansku, nestranačku posmatračku misiju Općih izbora 2026. godine, do sada je zabilježila ukupno 528 izbornih nepravilnosti u predizbornom periodu.

    ADVERTISEMENT

    Najveći broj izbornih nepravilnosti odnosi se na: preuranjenu kampanju (206 slučajeva), zloupotrebu javnih resursa (206 slučajeva), nepravilnosti u formiranju biračkih odbora (18 slučajeva), zabranjene aktivnosti u kampanji (17 slučajeva), nezakonito plaćeno oglašavanje (14 slučajeva), zloupotrebu djece u političke svrhe (12 slučajeva), pritiske na birače (3 slučaja) i ostale izborne nepravilnosti (30 slučajeva).


    Do sada, Koalicija „Pod lupom" je uputila 101 inicijativu Centralnoj izbornoj komisiji BiH.


    Na osnovu inicijativa Koalicije „Pod lupom", CIK BiH je do sada izrekao 17 sankcija političkim strankama i kandidatima u ukupnom iznosu od 87.500 KM. - izjavio je Hasan Kamenjaković, PR menadžer Koalicije „Pod lupom".


    Iz Koalicije „Pod lupom" posebno su se osvrnuli na zloupotrebu javnih sredstava i resursa navodeći kako analiza do sada prijavljenih slučajeva ukazuje na postojanje pravnih praznina i neujednačene prakse sankcionisanja između izbornih ciklusa koje omogućavaju da određene nepravilnosti, iako imaju obilježja zloupotrebe javnih resursa, ostanu bez sankcije.


    Do sada su odbijene četiri inicijative, a četiri inicijative su trenutno u postupku, dok pravni tim Koalicije “Pod lupom" obraduje i dodatne slučajeve. Posebno je problematično što se u dijelu odbijenih slučajeva kao prepreka pojavljuje činjenica da politički akteri u trenutku spornog postupanja nisu bili ovjereni za učešće na izborima. To je naročito vidljivo kod javnih događaja, tačnije otvaranja igrališta, infrastrukturnih projekata, svečanih ceremonija i donacija školama, na kojima su učestvovali političari ili njihove pristalice, iako su događaji finansirani ili organizovani od javnih institucija ili javnih preduzeća sto je zakonom zabranjeno. Na ovaj način sankcije izostaju zbog formalnog statusa aktera.


    Dodatno zabrinjava neujednačenost u odnosu na raniju praksu. U prethodnom izbornom ciklusu posto slučajevi u kojima je sankcionisano predstavljanje rezultata rada vlasti kao uspjeha političke stranke. aktuelnom ciklusu slična postupanja nisu rezultirala sankcijom. Posebno je problematično kada stranka na svojim društvenim mrežama predstavlja aktivnosti vlasti kao stranačke uspjehe.


    "Korištenje javnih projekata i rezultata vlasti kao političkog kapitala tokom kampanje predstavlja indirektnu kupovi podrške birača, međutim sankcija u ovom izbornom ciklusu nema", izjavio je Dario Jovanovic, projekt menadžer Koalicije „Pod lupom".


    Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da se za pojedine oblike zloupotrebe mogu sankcionisati samo osobe koje imaju status nosioca izvršne funkcije ili mandata.


    Na taj način postoji raskorak između zakona definicije i stvarnih aktera političke promocije, te i za ovakav prijavljeni slučaj nije izrečena sankcija.


    Trenutna četiri postupka koja su u toku obuhvataju, između ostalog, pružanje jednokratne novčane pomoći građanima, predstavljanje infrastrukturnih projekata kao uspjeha stranke te korištenje organa vlasti za stranačke aktivnosti.

    Možda će vam se svidjeti