Prije tačno dvadeset godina nastao je Twitter. Platforma zamišljena za kratke poruke, misli i kritiku od svega 140 karaktera promijenila je način na koji političari komuniciraju. Danas, uz X, važnu ulogu imaju Facebook, Instagram i TikTok: mreže na kojima se objavljuju državne odluke, vode političke bitke, ali i dijele trenuci iz privatnog života, od treninga i sviranja gitare do porodičnih šetnji. Kako su društvene mreže promijenile politiku i koliko danas zaista vrijedi jedan tvit?
ADVERTISEMENT
Nekada je političar morao čekati konferenciju za medije da saopšti odluku, odgovori protivniku ili pošalje političku poruku. Danas mu je dovoljan mobilni telefon. Društvene mreže postale su glavna politička pozornica, ali i arena. Jedan video često vrijedi više od deset saopštenja.
Jer kada ponestane politike, posluži i sport ili muzika, pa je recimo Milorad Dodik na Twitteru objavljivao kako radi čučnjeve, dok se predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić znao pohvaliti kako pjeva, a Jelena Trivić (NF) da svira gitaru.
">
Na Twitteru smo mogli upoznati baku Draška Stanivukovića i vidjeti kako Sabina Ćudić u slobodno vrijeme pomaže zajednici čisteći ulice.
Bh. političari odavno nisu samo političari. Postali su i kreatori sadržaja. Objavljuje se gotovo sve: sastanci s ambasadorima, izjave, snimci sa treninga, iz šetnji, porodičnih okupljanja. Nekada spontano. Nekada pažljivo režirano.
Ali pažnju nije lako zadržati.
„Suština političara oduvijek, dok nisu postojale mreže i internet, je nastojanje da se dopre do što šireg broja ljudi, da gotovo budu sveprisutni u njihovim životima i u njihovom okruženju, a sa društvenim mrežama to im je omogućeno. Problem je kako očuvati pažnju, kako stalno postavljati nove teme, zato imamo te silne video-snimke, isječke, čak i usiljene, izmišljene nekad događaje“, kaže komunikolog Mladen Bubonjić.
Prije dvije decenije malo ko je mogao pretpostaviti da će Twitter, a današnji X, postati digitalna govornica predsjednika, premijera, ministara i platforma za vođenje diplomatije.
Donald Trump slovio je nekada za najistaknutijeg i najkontroverznijeg korisnika nekadašnjeg Twittera. U januaru 2021. godine, nakon nemira na Kapitolu u Washingtonu, Trumpu je blokiran nalog na ovoj mreži. Napravio je svoj Truth Social, no vratio se tvitanju tokom kampanje 2024. godine nakon što je mrežu kupio Elon Musk.
„Donald Trump je samoljubiv čovjek. Objava predsjednika jedne male zemlje da će ga u slučaju njegove posjete dočekati kao kralja ili njegova slika na palati, ako adekvatno dopru do njega, mogu da naprave određenu razliku. Twitter je mogućnost za proboj, ali i mogućnost za vrlo brzi krah. Mreže su dvosjekli mač i ako ne znate adekvatno da ih koristite, ako ne napravite određeni preokret, ne osluškujete birače, ono što vas je u jednom periodu izdizalo može da bude vaš pad“, kaže Nataša Tešanović, stručnjak za komunikaciju.
Ali nije svaka mreža ista.
Facebook je i dalje rezervisan za nešto stariju publiku. Instagram traži fotografiju i emociju. TikTok brzinu, humor i nekoliko sekundi pažnje. X je prostor za političke obračune i trenutne reakcije. Zato isti političar često ima više verzija sebe, zavisno od toga ko ga gleda i kome se obraća.
Društvene mreže promijenile su pravila igre. Više nije dovoljno imati dobar govor. Potreban je dobar kadar. Nije dovoljno poslati saopštenje. Potreban je reels.
„Politika se više ne vodi borbom programima, ideologijama, ustvari se vodi na mrežama, vodi se borbom za utisak, borbom za pažnju“, dodaje Tešanović.
Ipak, lajk nije glas. Pregled nije mandat. Komentar nije izborni rezultat. Stručnjaci zaključuju da društvene mreže mogu povećati vidljivost kandidata, mobilisati pristalice, nametnuti teme, ali same po sebi ne mogu odrediti izborni rezultat.