Ambasadori zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) sutra će ponovo pokušati usaglasiti stavove o izboru novog visokog predstavnika u BiH, nakon što na prethodnom sastanku krajem juna nije postignut dogovor.
Dok se u međunarodnoj zajednici traži rješenje za nasljednika Christiana Schmidta, lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović saglasni su u stavovima o ulozi međunarodne supervizije u BiH.
Dodik je poručio da Vijeće za implementaciju mira nema legitimitet, te kritikovao odluke visokih predstavnika.
"To vijeće uopšte ne postoji, ono je ad hoc formirana grupa zemalja koja BiH dovodi u nered godinama. Sve te odluke tog savjeta bile su protiv stabilnosti BiH i oni su uzurpatori i otimači prava konstitutivnih naroda", rekao je Dodik.
Čović je naveo da bi, prema njegovom mišljenju, trebalo staviti van snage odluke koje su donosili visoki predstavnici, te da bi trebalo odrediti vremenski okvir za završetak međunarodne supervizije.
"Najrealnije za sve u BiH je staviti sve odluke van snage koje su donosili visoki predstavnici. Mislimo da visoki predstavnik, ovaj v.d., mora naći vremenski okvir i put odlaska. BiH mora konačno preuzeti odgovornost kroz izvršnu i zakonodavnu vlast", izjavio je Čović.
U OHR-u će sutra biti održan sastanak ambasadora zemalja članica PIC-a, a nakon posljednjeg sastanka krajem juna, zbog neslaganja, privremeno rješenje bilo je imenovanje Louisa Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika.
Politički analitičar Bojan Šolaja smatra da bi Crishock mogao ostati na toj funkciji duže nego što je prvobitno očekivano.
"Ja sam stava da bi se moglo desiti da Louis Crishock, kao privremeni visoki predstavnik, ostane duže nego što se očekivalo, a da ujedno bude i posljednji predstavnik međunarodnog faktora. Mogli smo vidjeti kako su do sada prošle ove dvije runde sastanaka i da tu ne postoji ni približna mogućnost postizanja konsenzusa", rekao je Šolaja.
Drugi analitičar Jahja Muhasilović smatra da evropske zemlje neće lako odustati od svog kandidata.
"Mislim da Evropljani neće tako lako popustiti jer je ovdje u pitanju njihova reputacija, između ostalog, u BiH, gdje se oni pokušavaju nametnuti kao relevantan akter u svim ključnim pitanjima. Definitivno, to ko će biti visoki predstavnik je jedno od tih ključnih pitanja", rekao je Muhasilović.
Izbor visokog predstavnika u BiH tema je i sastanka ministara Evropske unije u Briselu. Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kallas ranije je rekla da postoji više kvalitetnih kandidata, ali da se pokušava usaglasiti jedno ime koje bi bilo prihvatljivo za sve.
Louis je ranije potvrdio da kao vršilac dužnosti visokog predstavnika ima puna ovlašćenja, uključujući i bonska ovlašćenja. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je takvu mogućnost, navodeći da Dejtonski mirovni sporazum ne poznaje funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH niti bonska ovlašćenja.