Usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine, kao i skoro svake godine, kasni. Zbog toga plate državnih službenika ne mogu rasti, ali raste nezadovoljstvo. Stižu upozorenja da su institucije sve manje privlačan poslodavac, dok se zapošljavanje često dovodi u vezu s političkim vezama. Sve to se povezuje i sa sporim i nedovršenim reformama javne uprave, koje, kako ocjenjuju analitičari, koči nedostatak političke volje. Sistem ostaje spor i opterećen, a građani i privreda to plaćaju kroz razne dugotrajne i komplikovane procedure.
ADVERTISEMENT
Više od 140 ministarstava i stotine upravnih organizacija na četiri administrativna nivoa. To je slika javne uprave u složenom i decentralizovanom sistemu Bosne i Hercegovine.
Agencije, direkcije, zavodi, instituti, gradske i opštinske uprave, brojne službe za pružanje usluga građanima i privredi, te niz drugih institucije sa javnim ovlašćenjima.
"Javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini. Ne mogu se povećati plate. Osnovica je u zadnje tri godine povećana za 29%, skoro trećinu je povećana, no vidite da Predsjedništvo, nažalost, opet nije usvojilo prijedlog budžeta. Mogu reći i da su zaposleni nezadovoljni s tim, i tu se šalje jedna vrlo loša poruka", poručio je Davor Bunoza, ministar pravde BiH.
Na entitetskom nivou, službenici su nešto plaćeniji, pa su samim tim, kaže stručnjak za reformu javne uprave Haris Ćutahija, ovi poslovi na nižim nivoima vlasti, građanima poželjniji. Međutim, dodaje on, u praksi se, na svim nivoima, zapošljavanje u javnoj upravi ne zasniva uvijek na zaslugama i stručnim kvalifikacijama.
"Kod nas je nekako javna tajna da se ta radna mjesta dobijaju preko štele, nažalost, to je tako, to je javna tajna", ističe Haris Ćutahija, Vanjskopolitička inicijativa BiH.
Sve to, upozoravaju iz Transparensija, dovodi do smanjene efikasnosti javne uprave. Do dužih redova pred šalterima, složenih procedura, beskrajnog sakupljanja dokumenata, sporog rješavanja zahtjeva, izdavanja dozvola, potvrda i uvjerenja. Trpe građani, ali trpi i privreda.
"U Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imamo situaciju da je javna uprava, odnosno reforma javne uprave, u stagnaciji. Ni akcioni planovi za reformu javne uprave nisu usvojeni na svim nivoima. Republika Srpska i državni nivo još nisu usvojili akcione planove. To je definitivno nešto što je prepreka za realizaciju onoga što je predviđeno akcionim planovima", kaže Srđan Blagovčanin, iz TI BiH.
"Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i takođe zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkanu", dodaje Helena Lagerlöf, ambasador Švedske u BiH.
Posljednjih godina u javnosti se često čuje: "5+2 uslova za zatvaranje OHR-a" i "tri uslova za početak pristupnih pregovora", a skoro da se i ne pominje nekada famoznih 14 prioriteta.
Bez ispunjavanja ovih obaveza, isticali su ranije iz Brisela, BiH ne može postati dio Evropske unije. Među njima je i reforma javne uprave, koja bi na kraju tog procesa morala biti oslobođena političkog uticaja.