Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović obrazložila je danas u Banjaluci ključne elemente novog finansijskog plana za tekuću godinu. Vlada je utvrdila značajno uvećanje ukupnih sredstava, sa fokusom na socijalnu stabilnost i privredni rast. Prijedlog rebalansa Budžeta RS za ovu godinu iznosi 8,525 milijardi KM i veći je od postojećeg za 1,116 milijardi KM, a predviđena su dodatna izdvajanja za plate, penzije, boračka primanja, socijalne kategorije, kao i za obrazovanje.
Direktna podrška penzionerima kroz jednokratnu pomoć
U okviru socijalnih mjera rebalansa, poseban akcenat je stavljen na najstariju populaciju u Republici Srpskoj. Govoreći o rebalansu budžeta, Vidovićeva je navela da je predviđena jednokratna pomoć penzionerima.
"Prijedlog je da oni koji imaju prosječnu penziju dobiju pomoć od 120 maraka, a oni drugi 80 maraka koji imaju iznad prosječne penzije“, rekla je Vidovićeva.
Rast izdvajanja za plate budžetskih korisnika
Finansijski plan predviđa i značajno povećanje sredstava za zaposlene u javnom sektoru. Ministarka je precizirala dinamiku rasta ličnih primanja, naglašavajući opredijeljenost Vlade da očuva kupovnu moć građana. Ona je istakla da za lična davanja, odnosno plate, ide više od milijarde maraka.
„Od aprila pet posto više i od avgusta pet posto više budžetskim korisnicima“, navela je Vidovićeva.
Sveobuhvatno unapređenje prava boračkih kategorija
Značajan dio rebalansa usmjeren je na poboljšanje materijalnog statusa boračke populacije, kroz uvođenje novih zakonskih rješenja i uvećanje postojećih dodataka. Ministarka je detaljno obrazložila dinamiku ovih davanja i rješavanje statusa najugroženijih boraca.
„Od februara je bio rast boračkog dodatka pa ponovo, a sada stupanjem na snagu ovog zakona od 1. jula ove godine, po mjesecu provedenom na liniji je pet maraka“, rekla je ona.
Dodala je da će za boračke kategorije koje imaju preko 65 godina, a nemaju penziju, primati mjesečno dva boračka dodatka kao nadoknadu što nemaju penziju.
Rješavanje lista čekanja za teške i rijetke bolesti
U sektoru zdravstva prepoznata je hitna potreba za zbrinjavanjem najosjetljivijih pacijenata. Rebalansom su obezbijeđena dodatna sredstva kako bi se u potpunosti eliminisali zastoji u nabavci vitalno važnih lijekova i terapija.
„Bilo je primjedbi od ljudi koji imaju teške i rijetke bolesti da imaju veliki redovi čekanja za skupe terapije. Do sada je budžet izdvajao 80 miliona za te lijekove, ali smo došli do podatka da je njima potrebno još 15 miliona kako bi prestali redovi čekanja, što smo mi ovim rebalansom odobrili“, rekla je Vidovićeva.
Finansijska konsolidacija Željeznica Republike Srpske
Vlada Republike Srpske je rebalansom intervenisala i u javnim preduzećima od strateškog interesa, osiguravajući stabilnost isplata za radnike u infrastrukturnom sektoru. Istakla je da je predviđeno povećanje za 35 miliona kako bi svi radnici Željeznica mogli da dobiju plate.
Otvaranje novog investicionog ciklusa i privredni rast
Osvrnuvši se na prethodni period koji su obilježili globalni izazovi, ministarka je izrazila optimizam u pogledu privlačenja novog kapitala i stabilizacije ekonomskih prilika. Vidovićeva je ocijenila da zbog korone, ratova i sankcija nije bilo moguće krenuti u velike projekte jer su se investitori uzdržavali.
„Ja vidim da ćemo imati sve više investicija, da su nam otvorena sva tržišta i da su investitori raspoloženi da dođu u Republiku Srpsku. Ove investicije imaju za posljedicu povećanje BDP-a“, rekla je ona.
Dodala je da dugo nije bilo ovako dobrog rebalansa i budžeta.
„Mislim da je ovo momenat kada Republika Srpska kreće u veliki iskorak, iskorak iz kojeg se neće vratiti. Imaćemo više investicija i veći BDP koji podiže nivo rasta i standard stanovništva. Nadam se da će naredne godine biti mnogo bolje i nećemo biti pritisnuti“, navela je Vidovićeva.
Multiplikativni efekat ulaganja u domaće projekte
Fokus ekonomske politike u narednom periodu biće na direktnim investicijama, koje donose višestruku korist za budžet i privredni sistem u cjelini. Ona je istakla da svaka marka uložena u investiciju daje šest maraka BDP-a.
„To ulaganje nije bez efekta i zato smo se odlučili da glavni cilj Republike Srpske budu investicije. One mogu biti i međunarodne i domaće, a ja više volim da su domaće“, rekla je.
Kontrolisano zaduživanje u funkciji razvoja
Kao ključni instrument za realizaciju kapitalnih projekata, ministarka navodi spoljno finansiranje, koje je opravdano ekonomskim benefitima koje će ti projekti donijeti. Govoreći o zaduženju, Vidovićeva je navela da bilo koja zemlja koja radi velike projekte ne može to iz svog profita da uradi.
„Neminovno je zaduživanje da bi se te investicije ostvarile, ali će one biti sa velikim efektom i doći ćemo u bolji položaj“, rekla je ona.
Stabilnost finansijskog sistema i izdavanje garancija
U pogledu fiskalne discipline i zakonskih okvira, naglašeno je da se svi procesi odvijaju u skladu sa propisima i bez ugrožavanja makroekonomske stabilnosti. Istakla je da se garancija povećava sa 900 miliona na milijardu i 400 miliona maraka.
„Mi nismo prekršili pravilo vezano za garancije. Dug je daleko manji od izdatih garancija“, navela je Vidovićeva.
Dodala je da je povećanje zaduženja posljedica velikih investicija.
„Jedan dio od ovih sredstava biće usmjeren i na izmirenje duga i povećanja koje smo obezbijedili za penzije, socijalne i boračke kategorije“, rekla je ona.
Strateški pravci ulaganja u 2026. godini
Na kraju izlaganja, ministarka je predočila oblasti koje će biti nosioci ekonomskog razvoja i u koje će se usmjeriti najveći dio kapitalnih sredstava. Prema njenim riječima, najveće investicije u 2026. godini planirane su u saobraćaju, energetici, zdravstvu i poljoprivredi.