Na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini i izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta iz Washingtona su stigle najave nove faze međunarodnog pristupa prema BiH i ograničenje bonskih ovlasti. Istovremeno, iz Republike Srpske ponavljaju zahtjev o zatvaranju OHR-a i povlačenje odluka visokih predstavnika. Dio analitičara upozorava da bi slabljenje međunarodnog nadzora moglo otvoriti prostor za jači utjecaj velikih sila kroz domaće institucije.
ADVERTISEMENT
Posljednja sjednica i ujedno posljednji izvještaj visokog predstavnika otvorili su pitanje buduće uloge međunarodne zajednice u BiH, ali i mogućeg ograničenja bonskih ovlasti visokog predstavnika u godinama koje dolaze. Da nova faza neće donijeti ništa novo, kako se to očekuje, smatra potpredsjednik RS Ćamil Duraković.
"Nije nikakav bauk da se od nas traži da sami rješavamo svoje probleme. U samom izvještaju SAD, pomenuto je čak da je Milorad Dodik odstupio, da je Ustavni sud ispoštovan. To je ono što se od nas očekuje i to je sasvim normalno", kazao je Duraković.
S druge strane, predsjednik RS matra da su upravo svojim djelovanjem, visoki predstavnici stvorili paralelni sistem i antidejtonsku BiH.
"Dobra je spoznaja da su i neki drugi shvatili da visoki predstavnici moraju otići sa ovih prostora, ali ono što je važno moraju sa sobom odnijeti sve antidejtonske odluke, i one odluke koje su uništile osnove dejtonske BiH", naveo je Siniša Karan, predsjednik RS.
Ograničene ovlasti visokom predstavniku i novi način djelovanja međunarodne zajednice prema BiH, mogli bi značiti fazu u kojoj ima više savjetodavnu ulogu nego izvršnu, ocjenjuje profesorica Nina Sajić.
"SAD više nemaju subjektivan odnos kao ranije administracije i ne namjeravaju da se bave intervencionizmom na način na koji je to bilo devedesetih i dvijehiljaditih", istakla je Nina Sajić, profesorica međunarodnih odnosa i bezbjednosti na FPN Banjaluka.
Istovremeno, dio analitičara upozorava da bi smanjivanje ovlasti OHR-a moglo otvoriti prostor za drugačije oblike međunarodnog utjecaja. U kojem bi pitanja državne imovine, energetskih projekata i infrastrukturnih investicija mogla postati centralna politička tema, poput južne i istočna interkonecije.
"To znači da mi jednostavno državnu imovinu pretvaramo u federalnu, isto tako i Republika Srpska u svoju entitetsku i da će te dvije odvojene gasne mreže, ako ikada zažive, funkcionirati potpuno neovisno i da će zemlja ispod njih postati entitetska", naveo je Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa.
Ko će naslijediti Christiana Schmidta i kakve će biti njegove ovlasti trebalo bi biti poznato u junu.