Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković bio je gosz Euronews Dana gdje je govorio o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, državnoj imovini i predstojećim izborima. Duraković je poručio da je očuvanje teritorijalnog integriteta BiH ključno te da domaći političari moraju preuzeti veću odgovornost za rješavanje krize.
ADVERTISEMENT
Euronews: Održana je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u BiH. Šta je prema Vašem mišljenju bio najjači utisak te sjednice? Da li je to bilo posljednje obraćanje Christiana Schmidta kao visokog predstavnika ili stav američke administracije?
Duraković: Oboje. Ono što je meni bilo upečatljivo jeste da smo mi, predstavnici Bošnjaka u entitetu Republika Srpska, konačno bili eksplicitno spomenuti. Dopis koji smo poslali Vijeću sigurnosti i međunarodnim institucijama dospio je do svjetske javnosti. Posebno su istaknuti problemi negiranja genocida, veličanja ratnih zločinaca i ugrožavanja ljudskih prava. To nam je bilo veoma važno.
Sam izvještaj visokog predstavnika bio je sveobuhvatan i ukazao je na probleme koji postoje godinama. Schmidtova ostavka uoči sjednice je simptomatična i ostavlja prostor za spekulacije o razlozima. Međutim, važno je da niko u Vijeću sigurnosti nije podržao secesionizam. Sve zemlje govorile su o podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Euronews: Kako komentarišete stav američke administracije da BiH ulazi u novu fazu u kojoj će budući visoki predstavnik imati ograničene ovlasti?
Duraković: To nije nova faza. Međunarodna zajednica već godinama pokušava prenijeti odgovornost na domaće institucije. Bonske ovlasti postoje, ali se sve manje koriste. To nije nikakav novitet niti bauk. Od nas se očekuje da sami rješavamo probleme u BiH.
Vidjeli smo da međunarodna zajednica insistira na poštovanju odluka Ustavnog suda i državnih institucija. To je sasvim normalno. Svi želimo funkcionalnu državu koja može odgovoriti na sigurnosne i političke izazove.
Euronews: Historija je pokazala da politički lideri teško postižu kompromis. Mislite li da će se to promijeniti?
Duraković: To je naš politički, ali i civilizacijski poraz. Dejtonski sporazum možda nije bio idealan ni za koga, ali je donio mir. Sve promjene unutar tog okvira zahtijevaju konsenzus tri konstitutivna naroda i ostalih.
Moramo prihvatiti realnost u kojoj živimo i graditi prosperitetnu državu u okviru postojećeg ustava. Sve što izlazi iz tog okvira vodi nas u novi sukob. Mi smo krivi što nismo uspjeli napraviti bolji život za buduće generacije.
Euronews: Šta očekujete od međunarodne zajednice kada je riječ o ulozi OHR-a?
Duraković: Ako je međunarodna zajednica postavila uslove 5+2, ne vidim zašto bi sada odustala od njih. Ostaviti BiH u ovakvoj političkoj situaciji bez međunarodne pomoći bilo bi neodgovorno.
OHR i bonske ovlasti postoje upravo zato što domaći političari nisu bili u stanju prevazići ključne probleme ni 30 godina nakon rata. Potrebno je vratiti povjerenje i odustati od priča o secesiji i trećem entitetu jer to samo produbljuje krizu.
Euronews: Prije nekoliko dana pozvali ste Christiana Schmidta da nametne zakon o državnoj imovini. Očekujete li da to učini novi visoki predstavnik?
Duraković: Dosadašnja praksa pokazuje da odlazeći visoki predstavnici često nameću važne odluke. Christian Schmidt još uvijek ima mogućnost koristiti bonske ovlasti i mislim da bi to mogao učiniti.
Državna imovina nije politički plijen. Ustavni sud BiH je jasno definisao šta je državna imovina i ko je njen titular. Država BiH mora biti vlasnik te imovine, dok se o načinu upravljanja može razgovarati. Domaći politički akteri očigledno nemaju hrabrosti da riješe to pitanje.
Euronews: Očekujete li promjene u ulozi međunarodne zajednice nakon imenovanja novog visokog predstavnika?
Duraković: Ne očekujem drastične promjene. Međunarodna zajednica ima svoje jasne stavove već tri decenije. Mi često navijački gledamo ko će biti predsjednik Amerike ili ko će biti visoki predstavnik, ali ozbiljne države imaju kontinuitet vanjske politike.
Važno je da niko ozbiljan neće podržati separatizam i podjelu BiH jer bi cijena toga bila previsoka. Međunarodna zajednica će ostati partner Bosni i Hercegovini na njenom evropskom i euroatlantskom putu.
Euronews: U oktobru su izbori, a vi ste već istakli kandidaturu. Može li doći do političkog iskoraka do tada?
Duraković: Vrlo ozbiljno sam pristupio svom poslu i poslao političku platformu svim strankama, ne samo probosanskim. Smatram da imam rezultate iza sebe i ne vidim razlog zašto ne bih tražio novi mandat.
Problem je što pojedine stranke više gledaju stranačke interese nego opće dobro. Potrebno nam je jedinstvo probosanskog političkog bloka, posebno kada je riječ o važnim institucijama poput Narodne skupštine RS i državnog parlamenta. Politika mora biti ozbiljan posao, a ne prostor za politički amaterizam.