U Zagrebu je održan dvodnevni skup „TradFest“, u organizaciji zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, koji je u dijelu javnosti izazvao kontroverze zbog tema vezanih za Bosnu i Hercegovinu, uključujući i prijedloge o njenoj unutrašnjoj teritorijalnoj reorganizaciji.
ADVERTISEMENT
Najviše pažnje i reakcija u BiH izazvalo je izlaganje docenta Ivana Pepića sa Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, koji je predstavio koncept mogućeg preuređenja države u tri, odnosno četiri federalne jedinice: Republiku Srpsku, „hrvatsku republiku“, „bošnjačko-muslimansku republiku“ te Brčko distrikt kao zasebnu cjelinu.
Pepić je, gostujući kasnije na HRT-u, naglasio da, prema njegovom tumačenju, "BiH već danas u praksi funkcionira kroz tri paralelna sistema", što je, kako tvrdi, nedovoljno prepoznato u javnosti. Kao primjer naveo je postojanje odvojenih elektroprivrednih sistema - Elektroprivrede Republike Srpske, Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB - koje, prema njegovim riječima, u velikoj mjeri prate etničku i teritorijalnu strukturu zemlje. Sličan obrazac, dodao je, vidi i u poštanskom sistemu, gdje djeluju paralelne institucije poput Hrvatske pošte Mostar.
Drugi ključni dio njegovog izlaganja odnosio se na historijski kontekst ustavnih rješenja za BiH. Pepić je podsjetio da ideja o unutrašnjoj podjeli na više federalnih jedinica nije nova te da se prvi put ozbiljnije pojavila još 1992. godine kroz Cutilierov plan Evropske zajednice, čiji je cilj bio spriječiti izbijanje rata. Prema njegovim riječima, taj prijedlog tada nije dobio podršku Sjedinjenih Američkih Država, iako su pojedini kasniji američki diplomati, poput Warrena Zimmermanna i Williama Montgomerya, naknadno ocjenjivali da je njegovo odbacivanje bila strateška greška.
„To nije nikakvo komadanje BiH. To je prijedlog unutrašnjeg preuređenja kako bi država bila funkcionalnija i kako bi se smanjili protekcionizam i blokade koje postoje na terenu“, poručio je Pepić, dodajući da se slične ideje mogu pronaći i u izjavama pojedinih međunarodnih aktera. U tom kontekstu spomenuo je i bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, kao i hrvatsku političarku Vesnu Pusić, tvrdeći da su i oni u različitim periodima otvoreno govorili o modelima koji uključuju više federalnih jedinica.
Pepić je naglasio da njegov prijedlog ne treba posmatrati kao politički radikalizam, već kao „nadideološki i tehnički model“ koji bi, prema njegovoj ocjeni, mogao povećati funkcionalnost države.