Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković potvrdio je, odgovarajući na pitanje Euronewsa, da bi Christian Schmidt mogao otići sa pozicije visokog predstavnika u BiH. O tome se sve više govori u bh. javnosti te se spekulira kako nakon oktobarskih izbora, Schmidt odlazi u penziju.
ADVERTISEMENT
"Christian Schmidt jednog dana napušta Bosnu i Hercegovinu", ovako na naše pitanje o medijskim natpisima kako visoki predstavnik odlazi nakon oktobarskih izbora u političku penziju odgovara Elmedin Konaković.
Ministar vanjskih poslova smatra da se odlaskom Schmidta ne ukida OHR.
"Siguran sam da do zatvaranja OHR-a ne može, neće doći, to ćemo odbraniti, jednako kao i Ustavni sud, a presonalno Christian Schmidt će otići jednog dana sigurno. Ono što je nama važno, naravno, imamo neke informacije, i ako bude izlazio, doći će oni koji razumiju situaciju u Bosni I Hercegovini, to je najvažnija stvar, rekao je Konaković.
Poznavaoci političkih prilika duže govore o odlasku Schmidta i o tome su ranije govorili za Euronews.
"Očekuje se njegov odlazak, a ko će doći, mislim da ovoga puta neće biti nametanje mimo volje onih koji su i potpisali sporazum kao što je to bilo prethodni put. Dakle, smatrate da će novi da tako kažemo uslovno rečeno, visoki predstavnik, imati podršku i Rusije i Kine? On bi trebao da ima podršku Rusije i Kine ukoliko se misli krenuti naprijed sa implementacijom mira u Bosni i Hercegovini", poručio je Siniša Pepić, stručnjak za ekonomsku diplomatiju i politiku.
U Republici Srpskoj osporavaju Schmidta kao visokog predstavnika jer, navode, nije potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a.
No, njemački diplomata prošle godine zabranio je provođenje zaključaka Narodne skupštine među kojima je i onaj da se, poništavaju akti koji su proizašli iz "neustavnog djelovanja stranog pojedinca", kako vlasti Republike Srpske nazivaju Schmidta.
U izbornoj noći prije četiri godine visoki predstavnik nametnuo je odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH te federalnog Ustava, kojima je povećan broj delegata u entitetskom Domu naroda.
Mnogim političkim akterima taj potez nije se svidio.
"Politički udari na Schmidta amortizirani su tada iz američke ambasade koji su podržali odluku visokog predstavnika. I u javnosti je u fokusu više ostao politički sukob ne relaciji Dodik-Schmidt. Ali iz tog sukoba Dodik je izašao kao sudski poražen, ali ne ideološki i politički, a onda je Schmidt nestao sa scene. Bosna i Hercegovina je blokirana država u potpunosti", smatra politički analitičar Enver Kazaz.
Dok se čuje kako zemlja koja želi u Evropsku uniju ne može sa visokim predstavnikom, drugi misle drugačije.
Ključnu ulogu u civilnom provođenju Dejtona, ocjenjuju, ima visoki predstavnik, čija je pozicija definirana Aneksom 10. I taj stav branili su, tvrde, i žele zastupati na važnim inostranim adresama.
"Nije to švedski stol da ukidate Aneks 10, a neke druge poštujete to se mora cjelovito poštovati i mislim da je to ključna poruka", zaključuje Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.
Ključno je pitanje kako će u trenutnim geopolitičkim odnosima važni svjetski igrači postići dogovor o imenu novog visokog predstavnika, kada Schmidt, kao što se uveliko priča, napusti Bosnu i Hercegovinu.