ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Kako ocjenjujete trenutno stanje odnosa između Bosne i Hercegovine i Kazahstana?

Batrashev: Odnosi između Kazahstana i Bosne i Hercegovine danas se mogu opisati kao konstruktivni i u razvoju. Između naših zemalja održava se redovan politički dijalog, a kontakti na diplomatskom nivou omogućavaju postepeno širenje agende saradnje. Tokom nedavnih sastanaka s rukovodstvom Bosne i Hercegovine, predstavnicima državnih institucija i poslovne zajednice, razgovarali smo o perspektivama daljeg razvoja političkih i ekonomskih veza. Glavni fokus bio je na pitanjima proširenja trgovinsko-ekonomske saradnje, razvoja transporta i logistike, te saradnje u energetici i poljoprivredi. Važan rezultat ovih kontakata bilo je jačanje međuresornog dijaloga, kao i dogovori o nastavku političkih konsultacija između ministarstava vanjskih poslova i aktivaciji saradnje između poslovnih krugova dviju zemalja.

Euronews BiH: Koji su prioriteti ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Kazahstana, posebno u oblastima trgovine, energetike, logistike i poljoprivrede, i kako planirate poticati realizaciju konkretnih projekata?

Batrashev: Kazahstan je zainteresovan za proširenje trgovine i razvoj investicijske saradnje s Bosnom i Hercegovinom, a za to vidimo značajan potencijal. Među perspektivnim oblastima ističu se poljoprivreda i agroindustrijski sektor, gdje se naše ekonomije mogu međusobno nadopunjavati. Energetika također ostaje važna oblast dijaloga, uključujući razmjenu iskustava i mogući razvoj partnerskih projekata. Posebna pažnja posvećuje se transportnoj i logističkoj sferi. Kazahstan aktivno razvija međunarodne transportne rute između Azije i Evrope, a saradnja sa zemljama Jugoistočne Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu, može doprinijeti formiranju alternativnih trgovačkih ruta. Za poticanje realizacije projekata nastojimo aktivnije uključiti poslovnu zajednicu, razvijati direktne kontakte između kompanija, te proširiti saradnju između relevantnih institucija i ekonomskih organizacija.

Direktni kontakti

Euronews BiH: Koje korake poduzimate za povećanje obima trgovinske razmjene i investicija između naših zemalja, i planira li se organizacija poslovnih foruma ili posjeta ekonomskih delegacija?

Batrashev: Jedan od najvažnijih instrumenata za razvoj ekonomske saradnje je uspostavljanje direktnih kontakata među preduzetnicima. U tom smislu posebna pažnja posvećuje se saradnji s poslovnim udruženjima i trgovinsko-industrijskim komorama. Razmatramo mogućnost organizacije poslovnih događaja, koji bi mogli biti platforma za upoznavanje kompanija naših zemalja i raspravu o konkretnim projektima. Takvi susreti omogućavaju preduzetnicima da bolje razumiju potencijal tržišta i uspostave direktna partnerstva. Pored toga, Kazahstan redovno poziva strane partnere da učestvuju na međunarodnim ekonomskim forumima i sajmovima. Također podržavamo razmjenu delegacija, što doprinosi aktivnijem razvoju trgovinskih i investicijskih veza.

Euronews BiH: U kojoj mjeri vanjska politika Kazahstana, orijentirana na mirnu i otvorenu saradnju, utiče na pristup interakciji s Bosnom i Hercegovinom, posebno u kontekstu multilateralnih odnosa i podrške principima suvereniteta i teritorijalnog integriteta?

Batrashev: Vanjska politika Kazahstana tradicionalno se zasniva na principima poštovanja međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država. Ovi principi su temelj naše interakcije sa svim partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Kazahstan se zalaže za razvoj otvorenog i međusobno poštovanog dijaloga među državama, kao i za jačanje međunarodne saradnje zasnovane na povjerenju i obostranoj koristi. Upravo takav pristup određuje i našu saradnju sa zemljama Jugoistočne Evrope. Saradnju s Bosnom i Hercegovinom smatramo važnim dijelom šireg dijaloga između regija Srednje Azije i Balkana. Razvoj ekonomskih, političkih i humanitarnih veza između naših zemalja doprinosi jačanju međusobnog razumijevanja i stabilnosti.

Euronews BiH: Kako vidite ulogu Bosne i Hercegovine u strategiji Kazahstana za proširenje prisustva u Jugoistočnoj Evropi i korištenje transportnog i logističkog potencijala regije u širem evroazijskom kontekstu?

Batrashev: Geografski položaj Bosne i Hercegovine stvara mogućnosti za formiranje novih trgovačkih ruta između Azije i Evrope. Za Kazahstan, koji aktivno razvija svoju ulogu transportnog i logističkog čvorišta, saradnja sa zemljama Balkana ima strateški značaj. Vidimo potencijal za formiranje novih logističkih lanaca i širenje ekonomskih veza, što će doprinijeti razvoju trgovine i investicijskih odnosa između naših zemalja.

Euronews BiH: Koje konkretne inicijative ili sporazumi se planiraju razvijati u oblasti kulture, obrazovanja i međuljudskih razmjena radi jačanja međusobnog razumijevanja naših naroda?

Batrashev: Humanitarna saradnja je važan dio odnosa među državama. Veliku pažnju posvećujemo razvoju kulturnih i obrazovnih veza, jer upravo takvi kontakti pomažu boljem upoznavanju i jačanju dugoročnog partnerstva. Zainteresovani smo za proširenje saradnje između univerziteta, razvoj studentskih i naučnih razmjena, te realizaciju zajedničkih kulturnih projekata. Kontakti između studenata, naučnika i predstavnika kulture stvaraju čvrstu osnovu za dalji razvoj odnosa između naših zemalja.

Ustavni referendum

Euronews BiH: Kako biste objasnili građanima Bosne i Hercegovine ključne ciljeve i razloge održavanja ustavnog referenduma 15. marta u Kazahstanu, kao i koja su najvažnija promjena koju donosi novi Ustav?

Batrashev: Na sjednici Nacionalnog kurultaja, predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev je objavio ključne parametre ustavnih promjena planiranih za opći referendum 15. marta 2026. godine. Predsjednik Tokajev otvoreno ističe: zemlji nije potrebna samo korekcija institucija, već i moralna "prepravka" društvene svijesti. Predsjednik je zapravo predstavio viziju Kazahstana koji treba postati snažniji po karakteru i mentalitetu – u odgovornosti, disciplini, radnoj etici, tehnološkoj hrabrosti i zrelom patriotizmu. Predstojeći ustavni referendum dio je procesa političke modernizacije Kazahstana. Njegov cilj je dalji razvoj državnih institucija i usavršavanje sistema upravljanja u skladu sa savremenim zahtjevima. Ustav je živi društveni ugovor, treba biti moderan, prilagođen promjenama u društvu i zahtjevima vremena. Usvajanje nove verzije Ustava odražava prirodnu fazu institucionalnog razvoja države. Trenutno je u toku aktivan i otvoren proces rasprave o promjenama u Ustavu. Ustavna komisija pripremila je objedinjeni nacrt amandmana na osnovu svih pristiglih prijedloga i diskusija, koji su usklađeni i uključeni u tekst Ustava. Predloženi projekt sadrži Preambulu, 11 poglavlja i 95 članova (u važećoj verziji – Preambula, 9 poglavlja i 101 član).

Uključena su dva nova poglavlja – "Narodni savjet" i "Unos promjena i dopuna u Ustav".

Preimenovana su 4 poglavlja:

-"Opći propisi" u "Osnove ustavnog uređenja",

-"Čovjek i građanin" u "Osnovna prava, slobode i obaveze",

-"Parlament" u "Kurultaj",

-"Sudovi i pravosuđe. Tužilaštvo. Povjerenik za ljudska prava" u "Pravosuđe. Tužilaštvo. Mehanizmi zaštite prava".

Amandmani su uneseni u 77 članova, što čini 84 posto teksta Ustava.

Dakle, promjene i dopune se odnose praktično na sva poglavlja. Promjena naziva poglavlja ili preciziranje formulacija članova Ustava nije samo redakcijska korekcija, već važan i promišljen korak koji mijenja konceptualne pristupe, jača pravnu preciznost i poboljšava kvalitet. Prema zakonu Republike Kazahstan "O normativnim pravnim aktima", u slučaju izmjena i/ili dopuna teksta akta koji obuhvata više od polovine njegovog sadržaja, donosi se nova verzija akta. Uzimajući u obzir sve navedeno, kao i obim i sadržaj predloženih promjena, bilo je opravdano i razumno prihvatiti projekat nove verzije Ustava Republike Kazahstan, prilagođen savremenim zahtjevima, potrebama društva i ciljevima strateškog razvoja države. Dakle, riječ je ne o pojedinačnim amandmanima, već o dubokoj ustavnoj modernizaciji, tokom koje se radikalno mijenjaju sadržaj i konceptualni pristupi osnovnom zakonu.

Euronews BiH: Kritičari tvrde da predložene ustavne reforme mogu ojačati izvršnu vlast. Kako odgovarate na takve procjene i na koji način vlasti osiguravaju transparentnost i demokratski karakter referendumske procedure?

Batrashev: Postojanje različitih mišljenja o reformi je prirodni element demokratskog procesa. Međutim, važno je posmatrati predložene promjene u njihovom cjelokupnom kontekstu. Glavni cilj reformi je jačanje balansa između grana vlasti i povećanje efikasnosti državnih institucija. Predviđen je razvoj mehanizama parlamentarne i javne kontrole, kao i unapređenje sudskog sistema. Osnovni zakon ne stavlja jednu granu vlasti iznad druge, već uspostavlja sistem u kojem se ovlaštenja raspoređuju ravnomjernije i uravnoteženo. Uvođenje principa jednog mandata predsjednika i zabrana stranačke pripadnosti predsjednika usmjereni su upravo na uklanjanje mehanizama ličnog utjecaja i eliminisanje političkog monopola. Prijenos dijela funkcija na Parlament i jačanje mehanizama sudske zaštite prava građana potvrđuju da prioritet nije jačanje kontrole iz centra, već stvaranje stabilnog i uravnoteženog sistema organizacije javne vlasti u interesu cijelog društva. To u potpunosti odgovara političkoj formuli: "Snažan predsjednik – utjecajan parlament – odgovorna vlada". Kazahstan ostaje predsjednička republika, pri čemu je predsjedniku kao najvišem državnom zvaničniku povjerena misija osiguravanja koordinisanog i nesmetanog funkcionisanja svih grana vlasti, odgovornosti vlasti pred jedinstvenim narodom Kazahstana.

U Ustavnu komisiju uključeno je oko 130 osoba – članovi Nacionalnog kurultaja, poznati pravnici-ustavopisci, predstavnici poslovne zajednice i korporativnog sektora, nevladinih udruženja, pravni zaštitnici, eksperti, predstavnici medija, naučne i kulturne inteligencije, parlamentarci, državni službenici, predstavnici svih parlamentarnih stranaka itd. Rad Komisije odvijao se u otvorenom i transparentnom režimu, a informacije o njenom radu bile su dostupne svima zainteresovanim. Važno je napomenuti da direktni prenosi nisu samo tehnički format, već pokazatelj povjerenja u društvo i spremnosti vlasti da vodi dijalog bez filtera. Javnost sjednica omogućila je smanjenje spekulacija i glasina, omogućila građanima da razumiju logiku predloženih normi i, najvažnije, povećala legitimitet konačnih odluka. Dakle, ustavne promjene nisu mogle biti razmatrane u zatvorenom režimu ili "za uski krug".