Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović potpisao je instrukciju kojom se omogućava prenos sredstava Centralnoj izbornoj komisiji za uvođenje novih izbornih tehnologija. Hasanović je zatražio od Tužilaštva BiH da ispita odgovornost ministra Srđana Amidžića koji je po njemu, blokirao ovaj proces. Sa druge strane, iz SNSD-a sumnje da će se uređaji zloupotrijebiti za prekrajanje izborne volje srpskog naroda.
ADVERTISEMENT
Šesti put, umjesto ministra finansija, po ovlašćenjima OHR-a, potpis stavlja njegov zamjenik. Isplata duga Viaductu, raspodjela prihoda od putarina, finansiranja prijevremenih i ponovljenih izbora u Republici Srpskoj, instrukcija za transfera novca za nove izborne tehnologije... Hasanović je ovu instrukciju potpisao još jednom.
"Nakon isteka 2025. godine pojavila su se različita tumačenja, uključujući i tvrdnje da sredstva više nisu dostupna, a koje dolaze od onih kojima nije u interesu implementacija novih tehnologija. U međuvremenu je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine zatražila prenos sredstava u 2026. godinu radi nastavka procesa javnih nabavki, zbog čega je bilo potrebno izvršiti tehnički prijenos", stav je Hasanovića.
"69 miliona za program i opremu, ostatak: 20 miliona za ugovore o djelu - kome? 2 miliona za građevinu - kome?, 3,6 miliona za papir i obrasce. Jesu li to baš sve „tehnologije“?", pitao je Amidžić.
Amidžić je odbijao je da potpiše transfer, navodeći da za prenos novca u novu fiskalnu godinu trebaju dodatne odluke i akti Savjeta ministara. Međutim, OHR je objavio da dodatne procedure nisu potrebne.
"Odlukom se izričito predviđa višegodišnji financijski okvir koji obuhvata fiskalnu 2025. i fiskalnu 2026. godinu," stav je Christiana Schmidta.
Odluku, Schmidt je donio prošlog jula i naložio da se CIK-u novac, za nabavku specifičnih tehnologija za izbore, preusmjeri iz dobiti Centralne banke. U SNSD-u su od početka bili protiv toga.
"Da nam dođe stranac, uz nekoliko poltrona iz Sarajeva kreira izbornu volju i učestvuje u procesu delegitimisanja izborne volje srpskog naroda, što neće proći", kaže Staša Košarac, član GO SNSD-a.
Tako su protiv zakona kojim se nove tehnologije uvrštavaju u Izborni zakon krajem godine u Parlamentarnoj skupštini BiH glasali SNSD-a, ali i DEMOS i HDZ. Inače, nove tehnologije bi se koristile za identifikaciju birača putem otiska prsta, automatsko brojanje i slanje glasova. Sumnje u efikasnost ovih uređaja nisu opravdane, smatra bivši član CIK-a Vehid Šehić.
"Iz iskustva ljudi koji su posmatrali izbore u državama gdje se to koristi, i ja sam imao tu priliku da budem u posmatračkim misijama, to daje izvanredne rezultate. Zabrinutost određenih političkih subjekata je za mene logična, jer oni se upravo boje upotrebe novih tehnologija. Njihove strategije u izbornim procesima su bile takve da su mogli dobijati glasove i one koje nisu građani njima dali. Da su se poništavali glasački listići, zloupotrebljavali neiskorišteni glasački listići, falsifikovali potpisi na izvodu iz centralnog biračkog spiska i uvijek sam tvrdio da određenim strankama to ne odgovara", navodi Šehić.
CIK je početkom februara otvorio četiri ponude pristigle na tenderi za nabavku sistema i opreme za digitalizaciju izbornog procesa. Do zaključenja priloga nam nisu odgovorili kada će ocijeniti ponude i izabrati ponuđača, kako bi uređaji bili dostavljeni, testirani i spemni za oktobarske izbore.