Tihomir Šarac, glasnogovornik Hrvatske stranke prava (HSP), iznio je na svom Facebook profilu prijedlog preustroja Federacije Bosne i Hercegovine kroz spajanje kantona ističući da je to ekonomska nužnost.
ADVERTISEMENT
Ističe da Bosna i Hercegovina, a posebno Federacija BiH, više sebi ne može priuštiti luksuz preskupe i neefikasne administracije.
"Gotovo 43 posto budžeta troši se na administraciju, dok je evropski prosjek blizu 16 posto. To je poražavajući podatak! To znači da novac građana ne ide u razvoj, proizvodnju, nova radna mjesta, infrastrukturu i demografsku obnovu – nego u održavanje glomaznog i prekompliciranog sistema vlasti. Nikakav ozbiljan ekonomski razvoj ne možemo očekivati dok je ustroj ovakav. Preuređenje Federacije BiH kroz spajanje kantona i racionalizaciju administracije nije politički hir, to je ekonomska nužnost", naveo je.
Dodao je da je manje ministarstava, manje agencija, fondova, manje savjetnika – više novca za realni sektor, poduzetnike i radnike.
"Moramo jasno reći: vrijeme je za stvarni prelazak na tržišnu ekonomiju. Ne možemo i dalje živjeti u ostacima socijalističkog ekonomskog modela gdje država administrativno određuje minimalnu plaću, a istovremeno guši poduzetništvo i tržišnu konkurenciju! Umjesto koncepta minimalne plaće, potrebno je razgovarati o minimalnoj satnici, kao što je to učinjeno u Njemačkoj i mnogim evropskim zemljama. To je puno pošteniji i transparentniji sistem", kazao je.
Ističe da je Olaf Scholz 2021. godine dobio izbore obećanjem da će minimalnu satnicu povećati s 9,29 na 12 eura.
"Tada je u Njemačkoj 6,2 miliona radnika imalo manju satnicu od 12 eura. Živio sam u to vrijeme u Nürnbergu i svjedočio kako jedan pravi prijedlog može odrediti izbore. Istovremeno, u BiH moramo imati hrabrosti smanjiti plaće ministara, zastupnika i izabranih dužnosnika koje dosežu i do 7.000 KM. U zemlji u kojoj mladi odlaze, a prosječna plaća jedva pokriva osnovne troškove života, takve plaće političke elite izazivaju opravdanu ogorčenost i zgražanje ljudi. Nije slučajno što izlaznost na izbore se kreće otprilike 40 posto, što je među najnižima u Evropi. Ljudi su izgubili povjerenje jer vide nepravdu, neravnotežu i sistem koji prečesto služi sam sebi", rekao je on i dodao:
"Ako ponudimo ozbiljan program s jasnim ciljevima, od kojih će korist imati obični ljudi, ako probudimo njihov interes za izlazak na izbore, umjesto populizma, ispraznih parola i politike koja služi isključivo interesima onih koji će biti na listama – tada ima nade. Ima nade da hrvatski narod opstane na svojoj zemlji! Ima nade da ljudi ostanu, rade i stvaraju. Ima nade da živimo životom dostojnim čovjeka. Zato je vrijeme za hrabre, odgovorne i poštene promjene".