Ana Trišić Babić, vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske i jedno od imena koje se spominje kao mogući glavni pregovarač BiH sa Evropskom unijom, poručila je da je na funkciju došla u „nenormalnoj situaciji nametnutoj Srpskoj“ te upozorila da proces pristupanja EU nikada nije bio složeniji. Govoreći za RTRS, istakla je da nema mnogo entuzijazma za ulogu glavnog pregovarača i ocijenila da se evropske integracije već godinama politizuju, dok ključne reforme stoje.
ADVERTISEMENT
Savjet ministara trebalo je juče na sjednici da razmatra Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU. Kao jedan od kandidata za glavnog pregovarača od strane vladajuće koalicije u Republici Srpskoj predložena je Ana Trišić Babić.
Ona se trenutno nalazi na funkciji vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, a za RTRS je rekla “da je na tu poziciju došla u jednoj nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Republici Srpskoj.”
Gostujući u Јutrnjem programu, Trišić Babićeva je govorila o svojoj funkciji, ulozi glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, ali i zahtjevima koje Evropska unija postavlja prema BiH.
“Јa sam na funkciji vršioca dužnosti došla u nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Srpskoj. Ovo i ne smatram funkcijom - obaveza mi je velika, ali mene je Narodna skupština ovlastila da obavljam tu dužnost u neophodnim situacijama. Јa sebe vidim kao nekoga koga su poslanici postavili u trenutku, visokog službenika koji je zadužen da rukovodi kabinetom dok se ne završi prebrojavanje glasova,” rekla je Trišić Babić.
Dodaje da se njeno ime već duže vrijeme provlači kao jedno od potencijalnih imena za glavnog pregovarača.
“Kada je to počelo prije godinu dana, razmišljala sam o tome - zbog svog iskustva, jer sam radila u Sarajevu 15 godina i radila sam sa Dodikom dok je bio u Predsjedništvu. Konstantno sam u vezi sa maticom, Republikom Srpskom, Banjalukom. Međutim, EU - zahvaljujući strankama iz Sarajeva, strankama "Trojke" - na jedan neprincipijelan način pokazala je da želi da im to bude izborna tema i platforma za naredne izbore, gdje će stalno optuživati Republiku Srpsku. Kako će se to završiti - ne znam. Lično nemam entuzijazma."
Proces pregovora i pristupanja EU je uvijek kompleksan, a u našoj situaciji sada je još složeniji,” upozorila je Trišić Babićeva.
Ističe da smo svjedoci novih pravaca.
Američka nacionalna strategija najjače vojne sile je uspostavljena i upravo "u njoj se pokazao jedan otklon prema Evropi i ukazivanje na probleme u Evropi."
“U toj strategiji, dio koji se tiče Evrope tačno je označio područja u koja se pretvorila birokratija EU. Tako da ove sjednice Savjeta ministara, prepucavanja, Predstavnički dom, glavni pregovarač, zakoni — sve to je predstava za domaću javnost. Republika Srpska je u svakom trenutku spremna za pregovore sa EU. Naša vlada je odavno razvila taj mehanizam, i svi resori koji sarađuju sa Briselom su u stalnom kontaktu. Što se nas tiče - mi možemo početi pregovore,” naglasila je Trišić Babićeva.
Ona je tokom karijere bila dio procesa jačanja regionalne saradnje i saradnje BiH sa NATO i EU.
“Zbog funkcije koju sam obavljala, uvijek mi je zadatak bio u okviru funkcije. Bila sam samo neko ko je koordinisao i usmjeravao reforme koje su u tom trenutku bile neophodne radi pristupanja ili ispunjavanja obaveza. Željela bih mlađe gledaoce da podsjetim: prije 22 godine održan je čuveni samit u Tesalonikiju. Evropa se tada obavezala i postavila jasne kriterijume kako se pristupa EU. Od tog dana do danas - 22 godine - traje maltretiranje i građana i političara i lidera u BiH. Želim da objasnim šta se dešava ovih dana. Kažu: "Samo trebaju dva zakona i glavni pregovarač" To nije tako,” naglasila je Trišić Babićeva.
Kaže da je pravosuđe bilo veliki problem u BiH još 2010. godine.
“Tada je komesarka EU došla u Banjaluku, razgovarala sa rukovodstvom i shvatila otvorena pitanja u pravosuđu BiH, pa je otvorila dijalog da se to riješi - i to ni danas nije riješeno, jer Sarajevo to nikada nije željelo. I sada, odjednom, 20 dana prije sjednice Evropskog savjeta, oni se sjete BiH i hoće "da poguraju". Od svega su našli jednu oblast - pravosuđe - i pokušali preko noći da proture nacrte zakona koji bi formalno bili "u skladu sa EU standardima", a suštinski se ništa ne bi promijenilo. Za 16. decembar predviđena je jedna eventualno pozitivna rečenica za BiH - ostale su negativne,” upozorila je Trišić Babićeva.
Podsjeća da je i to prošlo nakon toga BiH bi morala da uspostavi pregovarački okvir.
“To je osnovni dokument u procesu pristupanja. U njega sve strane u BiH unose svoje ciljeve, smjernice i put. U ovoj situaciji, kada se sve radi onlajn, kada su zaboravljene procedure - ne vidim da smo sposobni da napravimo takav dokument. Taj dokument bi morao da ide u tri države članice: njemački Bundestag, parlament Danske i parlament Holandije. Vrlo je moguće da ti parlamenti ne bi bili zadovoljni i dali bi primjedbe - pa bi se sve vraćalo. U idealnoj situaciji, da ovdje sve funkcioniše, možda bi nam se pregovori otvorili krajem sljedeće godine, ali u to sumnjam, jer 2027. idu izbori za novi Evropski parlament,” rekla je Trišić Babićeva.
Smatra da će nakon tih izbora Evropska unija izgledati drugačije.
“Sigurna sam da će 2027. godine, nakon izbora, Evropska komisija izgledati drugačije, i njena strategija će se modelirati prema novim globalnim promjenama. Dakle, ništa se sada suštinski nije desilo. Važnije je da se može održati dijalog, nego da se stvari forsiraju preko noći. A sad se od Srpske očekuje da se povinuje nečijim interesima,” kaže Trišić Babićeva.
Na pitanje da li se EU pretvorila u mehanizam nametanja zakona, podsjetila je da je za 22 godine koliko je BiH u procesu, toliko se i EU mijenjala.
“To smo vidjeli smjenjivanjem komesara i komisija. Svaki je imao drugačiji pristup. Čak su i evropski lideri upozoravali da EU više nije ono zbog čega su narodi pristali da uđu u taj sistem. Orban to govori već dvije godine. Ne mislim da će se EU raspasti, ali će se modelirati i izgledati drugačije. Žao mi je što EU luta, jer mi pripadamo evropskom kontinentu. I primjer graničnog prelaza u Gradišci je jedna od takvih situacija. Taj dio autoputa radio je tadašnji premijer Dodik. Govorili su da to "ne vodi nigdje", ali bilo je vizionarski - Srpska se počela povezivati autoputem. EU je insistirala, obezbijedila sredstva da se završi most i pristupni putevi, da to bude moderan prelaz prema EU. Ali evo — Sarajevo ne dozvoljava i smatra da je to "naš prelaz" i da imaju prečih pitanja. Granični prelaz će biti otvoren, i pretpostavke za otvaranje postoje: Ministarstvo bezbjednosti je sprovelo procedure, a Uprava za indirektno oporezivanje će naći način da on u potpunosti profunkcioniše,” jasna je Trišić Babićeva.
Poručuje da neće biti pesimistični, da je čekanje trajalo dugo i da su se "mnoge stvari desile pozitivno za Republiku Srpsku."
“Mi smo poslije 1995. postali zemlja ugodna za život svih zajednica, država gdje se svi osjećaju komotno. Povezani smo sa svijetom, i toga često nismo svjesni. Poslije ovog iskustva, moj zaključak je da nas sadašnja EU i prošla Komisija nisu željeli. Ali, kako su licemjerni, nisu htjeli to reći - nego su uvijek ovdje nalazili krivca. Podsjetiću vas da smo se u jednom trenutku približili otvaranju pregovora - 2019. godine, kada je komesar bio Han. I onda je neko napisao 14 prioriteta koje BiH mora da ispuni. Јa nisam vjerovala, i ispostavilo se da su se u briselskim hodnicima takmičili ko će smisliti teži zadatak koji se ovdje ne može ispuniti. To nije bio fer odnos EU prema BiH,” naglasila je Trišić Babićeva.
Podsjeća da je nakon toga fokus EU preusmjeren na istočne granice Ukrajinu i Moldaviju.
“Vrlo brzo su se prebacili na istočne granice. Ukrajina i Moldavija su započele ubrzani proces. Ne želim upirati prstom u krivca - ovo su činjenice šta se dešavalo na "evropskom putu" u posljednje 22 godine. Za Republiku Srpsku mogu sa sigurnošću reći - jer sam bila svjedok pregovora - da je u svakom trenutku željela da pomogne, da je učestvovala i donosila zakone. Ali odavno smo podvukli crtu: apsolutno nikakve odluke koje nisu u interesu Srpske neće biti usvojene "na prečac", “ zaključila je Trišić Babićeva.