Drobnjak je istakao da je za uspjeh procesa ključna potpuna simbioza struke, resornih ministarstava i politike. Mijenjale su se vlade, politike, u tih osam godina ali je tim glavnog pregovarač ostao isti, i to je ključ uspjeha.

Vladimir Drobnjak vodio je pregovore Hrvatske s EU od 2005. do pristupanja 2013. U Srbiji je Tanja Miščević bila glavna pregovaračica od 2013. do 2019., a trenutno taj posao obavlja ministar za EU integracije Nemanja Starović. Crna Gora je 2023. imenovala Predraga Zenovića za glavnog pregovarača.

Hrvatska je u Evropsku uniju ušla početkom jula 2013 godine.

"Ja kao glavni pregovarač moja zadaća je bila da koordiniram sve te timove držim dobar tempo, i da u stalnoj komunikaciji s Vladom i Parlamentom se brinem da taj proces ima sve političke i pravne potpore Vlade i Parlamenta sam imenovan kao karijerni diplomata i ambasador. Nisam bio, niti sam danas, član ijedne političke stranke. Moja zadaća nije bila politička, ali je zahtijevala stalnu komunikaciju s politikom jer se bez političke potpore i podrške Parlamenta ovaj proces ne može riješiti."

Drobnjak navodi da se pregovara u tek jednom malom segmentu a to su prelazna razdoblja, rokovi u kojima država mora potpuno promijeniti određena pravila.

"Zbog toga naziv "glavni pregovarač" neupućene navodi na pogrešan zaključak. Ta osoba je zapravo vrhovni koordinator čija je glavna zadaća osigurati operativnost stručnih timova kroz svih 35 pregovaračkih poglavlja."

Pregovarački okvir Hrvatske bio je podijeljen na 35 tematskih poglavlja koja je Hrvatska morala u potpunosti uskladiti sa svojim zakonodavstvom. Tražila se potpuna reforma pravosuđa, stvarna borba protiv korupcije na najvišim nivoima što je rezultiralo procesima protiv visokih dužnosnika.

Glavni kamen spoticanja ovdje bila je restrukturizacija i privatizacija hrvatskih brodogradilišta. 1 jula 2013 godine postala je članica Evropske unije, nakon osam godina vođenih pregovora.

Hrvatski model karakterisale su dvije ključne stvari preko hiljadu stručnjaka koji su radili na reformama i uloga Nacionalnog odbora u pregovaranju koji su činili najistaknutiji parlamentarci. Ključno je što je na čelu ovog odbora bila opozicija kaže Drobnjak i što su se sve odluke i pregovaračke pozicije prema Briselu donosile jednoglasno konsenzusom, a ne preglasavanjem.

"Oko glavnog pregovarača je postignut konsenzusom u hrvatskom saboru i prijedlog Vlade da ja budem pregovarač je prihvaćen u Parlamentu to je bilo ključno. Činjenica da karijerni diplomata a ne političar je bila itekako važna jer je time podcrtana stručna i tehnička strana procesa. Vi imate tri tačke koje su važne. Glavni pregovarač je operativni koordinator koji upravlja timom, tim kojem sam ja bio načelu sastojao se od hiljadu ljudi. Vama su potrebne vojske stručnjaka da pokrijete svako drugo područje, prvo pravilo je da niko ne zna sve. Ali svakam reforma i zakoni moraju proći Parlament i tu je ključ svega", rekao je Drobnjak.

Zadaća glavnog pregovarača je da između ostalog vodi i predstavlja državu u pregovorima o pristupanju EU, koordinira ministarstva, agencije i radne skupine, nadgleda izradu pregovaračkih pozicija i tehničkih dokumenata te održava dijalog s Europskom komisijom, Vijećem i državama članicama. Osigurava jedinstven nacionalni stav i usklađenost reformi.

U Crnoj Gori postoji velika politička volja za nastavka EU puta

Crna Gora je trenutno apsolutni predvodnik u procesu proširenja, a Evropska unija je službeno započela s pisanjem njenog Ugovora o pristupanju. Crna Gora je do sada otvorila sva 33 poglavlja, a privremeno je zatvorila 18 poglavlja, više od pola.

Specijalni izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec u emisiji EU ZOOM, kazao je da u Crnoj gori ima puno političke volje za nastavka evropskog puta i da vjeruje da će ova zemlja ući u Evropsku uniju do kraja 2028 godine. Ističe da je ostalo još neriješenih pitanja.

"Vladavina prava i kriminal korupcija pa životna sredina to su još velika pitanja ,ali glavni pregovarač u CG je vrlo kompetentan i ja mislim da čitava ekipa radi dobro i vidi se da su posvećeni tom cilju, politika nekad remeti proces. Mogu se prevazići sve prepreke i da se postigne pozitivan rezultat", kaže Šarec.

Što se tiče Bosne i Hercegovine Šarec kaže da se prema Briselu treba ići s jednim glasom i imenovanim glavnim pregovaračem.

"Glavni pregovarač treba djelovati stručno koji će biti kompetentan ,a ne da se radi politički u velikom dijelu ovaj proces pregovora je tehnički nije samo politički", kaže Šarec.

Glavni pregovarač je svojevrsna "kontakt tačka" između BiH i EU. Nakon njegovog imenovanja, mogu početi sastanci na kojima će biti objašnjeni detalji pravne stečevine EU (Acquis Communautaire).

Šoja: "Imamo sposobne ljude ali politika koči sve"

Zemlje koje su pregovarale ili pregovaraju o članstvu, na te pozicije su imenovale stručne osobe i profesionalne diplomate, to isto mora učiniti i Bosna i Hercegovina, dodaje Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta BiH.

"Ali smo u političke trakavice, glavnog pregovarač bi trebao da pregovara prvo unutar BiH da bi mogao iznese stavove unutar EU nemoguće je očekivati da mi imamo tri glavna pregovarača. EU zahtjeva jednog, al i ono što je najvažnije da to treba biti osoba koja će biti općeprihvaćena, i ne bi trebala dopustiti da bude taoci politike".

Evropska komisija je 2019. godine utvrdila 14 ključnih prioriteta koji obuhvataju vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, funkcioniranje institucija, temeljna prava i upravljanje migracijama. Među prioritetima je i imenovanje glavnog pregovarača. To su glavni uvjeti za početak stvarnih pregovora o pristupanju. Staje imenovanje glavnog bh. pregovarača s Evropskom unijom, što je uslov za održavanje međuvladine konferencije i početak pregovora s Evropskom unijom.

Bivši diplomata Slobodan Šoja poručio je da u okviru Direkcije za evropske integracije ima izuzetno sposobne i stručne ljude, ali da je proces trenutno "u raljama loše politike". Glavni pregovarač mora biti osoba koja je opšteprihvaćena i koja neće dopustiti da postane talac političkih prepucavanja.

"Budući pregovarač će biti Hrvat zato što je kod nas sve podijeljeno po etničkom principu, pošto će predsjedavajući VM biti Bošnjak, Hrvati će uzeti ministra financija, Srbin će biti ministar spoljnih poslova onaj narod koji nema spoljne poslove niti premijera on dobija mjesto pregovarača takav je dogovor postignut", kaže Šoja te dodaje da smo duboko u raljama politike kojom ni Brisel nije zadovoljan.

Evropska komisija i zvaničnici EU (uključujući Ursulu von der Leyen) više puta su poručili da je imenovanje glavnog pregovarača sa punim mandatom i operativnim kapacitetom ključni uslov da BiH počne pristupne pregovore. Pitanje imenovanja neriješeno je od marta 2024. godine zbog političkih neslaganja unutar zemlje. Inače Iskustva pokazuju da su tehnički najzahtjevniji dijelovi procesa oni koji duboko zadiru u ekonomiju i pravosuđe države.