ADVERTISEMENT

Euronews: U posjeti Bosni i Hercegovini boravila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Ponovo je aktualizirano pitanje glavnog pregovarača sa Briselom. U javnosti se pojavila informacija da su HDZ i SNSD u Banjoj Luci dogovorili da to bude Ana Trišić-Babić. Je li to tačno?

Brkić: Prije odgovora na to pitanje, da stavimo u kontekst ono što je rečeno. Predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, posjetila je cijelu regiju u vrijeme kada će Evropska komisija objaviti izvještaj o napretku svih zemalja kandidata na evropskom putu. Gospođa von der Leyen je na sastancima vrlo jasno rekla šta se očekuje od Bosne i Hercegovine da bi se održala prva međuvladina konferencija (tzv. IGC), što bi bio prvi vidljivi korak u otvaranju pregovora između BiH i Evropske komisije, koja pregovara u ime Evropske unije. Ona je ponovila ono što već znamo – da za organizovanje međuvladine konferencije moramo donijeti dva zakona: zakon o sudu i zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te imenovati glavnog pregovarača. Što se tiče imena – predsjedavajuća Vijeća ministara, gospođa Borjana Krišto, jasno je rekla da će u proceduru staviti odluku o formiranju ureda i strukture glavnog pregovarača. Ni u jednom trenutku nije spomenula ime, niti je sada u ovoj fazi potrebno govoriti o imenima. Prvo treba dogovoriti strukturu – kako će ured izgledati, ko će tehnički podržavati glavnog pregovarača, ko će biti zamjenici i kako će to sve funkcionisati. Vijeće ministara treba se najprije izjasniti o strukturi, a o imenima kada za to dođe vrijeme.

Euronews: Dakle, jasno je da bez imenovanja glavnog pregovarača i donošenja ova dva zakona BiH neće imati međuvladinu konferenciju sa Evropskom komisijom. Ali, ne mogu da vas ne pitam o imenima. HDZ bi trebao da predloži zamjenika. Ima li govora o tome ko bi to mogao biti?

Brkić: Ja nisam od onih političara koji će špekulisati ili dodatno opterećivati javni prostor nagađanjima. Mogu reći da postoji jedan, rekao bih, džentlmenski dogovor – da oni koji su vidno uključeni u vođenje BiH ka Evropskoj uniji (predsjedavajući Vijeća ministara, ministar vanjskih poslova i glavni pregovarač) budu iz reda tri konstitutivna naroda. Kada i kako će doći do odluke o formiranju ureda pregovarača i njegovih zamjenika, vrijeme će pokazati.

Euronews: Očekuje li se uskoro imenovanje? Hoćemo li dugo čekati?

Brkić: Vjerujem da neće dugo trajati. Predsjedavajuća Krišto, uprkos svim političkim razlikama, dosljedno stavlja evropski i euroatlantski put BiH iznad svega. Vjerujem da će vrlo brzo pred Vijeće ministara staviti odluku o formiranju ureda glavnog pregovarača i strukture koja će u ime BiH pregovarati. Kada to bude usvojeno, ostaje da se politički dogovorimo o tome ko će biti ti ljudi. Ne sumnjam da u sva tri naroda ima dovoljno stručnih i sposobnih pojedinaca koji mogu kvalitetno pregovarati s Evropskom komisijom. To je tehnički zahtjevan i administrativno iscrpljujući posao, i mislim da oko pristupanja EU ne bi trebalo biti podjela na poziciju i opoziciju. To pitanje se ne bi smjelo koristiti u predizbornoj kampanji, koja je, očigledno, već počela.

Euronews: Kakve kvalifikacije bi glavni pregovarač trebao imati? Ko su pregovarači u drugim zemljama?

Brkić: To mora biti osoba koja je društveno prihvatljiva, sa izraženim diplomatskim vještinama, jer su one nužne za pregovore s Evropskom komisijom. Takođe, mora poznavati sistem EU i način pregovaranja, te biti spremna da najveći teret posla nosi unutar Bosne i Hercegovine. Pregovaranje s EU nije proces u kojem Unija mijenja svoje standarde zbog nas, već kako da mi implementiramo evropsku pravnu stečevinu u naš ustavni i pravni sistem. Zato će vještine glavnog pregovarača biti presudne – da osigura da se evropski propisi provedu na svim nivoima vlasti: državnom, entitetskom, kantonalnom, gradskom i općinskom.

Euronews: U Banjoj Luci je održan sastanak nakon kojeg je rečeno da će se do izbora naredne godine nastaviti partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH. Je li ovim definitivno stavljena tačka na mogućnost prekompozicije vlasti na državnom nivou?

Brkić: Ja lično nisam bio na tom sastanku, ali poruka koja je iz Banje Luke došla nije ništa novo. Hrvatska demokratska zajednica je od početka jasno govorila da svaka promjena vlasti mora biti zasnovana na razgovoru sa postojećim partnerima i novom programu ili projektu, a ne na improvizacijama.

Na prijedlog o novoj većini na državnom nivou, HDZ se pisanim putem izjasnio i naveo svoje prioritete – ubrzanje evropskog i euroatlantskog puta BiH te izmjene Izbornog zakona i osiguranje legitimnog predstavljanja. Nikada nismo dobili odgovor s druge strane. S obzirom da su izbori za nešto više od godinu dana, jasno je da će se i ove teme koristiti za predizborno pozicioniranje. Mi vjerujemo da će trenutna parlamentarna većina – koju čine Naša stranka, SDP, Narod i pravda iz Federacije, te SNSD iz Republike Srpske, predvođeni gospođom Krišto – ostati okvir vlasti do narednih izbora. A poslije izbora ćemo, naravno, prema rezultatima, vidjeti kako će se formirati nova vlast u Federaciji, na državnom nivou i u Republici Srpskoj.

Kada je govorio o izmjenama Izbornog zakona i drugim aktuelnim političkim pitanjuma, Brkić je kazao da svaki konstitutivni narod ima svoje političke predstavnike u institucijama gdje su oni predstavljeni.

Dakle, riječ je o institucijama kao što su Predsjedništvo BiH i Dom naroda. Svega tri posto pozicija koje se biraju na izborima odnosi se na predstavnike konstitutivnih naroda. Sve ostalo funkcioniše po principu 'jedan čovjek, jedan glas', dakle klasično građansko zastupanje.

Euronews: Ko onda koči dogovor o izmjenama Izbornog zakona?

Brkić: Mi tražimo partnera, prije svega sa bošnjačke strane, koji će biti spreman da hrabro uđe u izmjene Izbornog zakona. Vjerovali smo i očekivali da će se to dogoditi ove godine. Međutim, ulaskom u izbornu godinu svjesni smo da je to teško, pa čak i neumno. Iskustvo nas je naučilo – kada smo imali spreman sporazum, tada je naš partner SDA iskočio zbog blizine izbora.

Isto se dogodilo i kada smo riješili pitanje Mostara i potpisali sporazum koji je omogućio izbore u tom gradu, uz jasno postavljene rokove za izmjenu zakona. SDA je ponovo odustala, pravdajući se da su "kupovali vrijeme“.

Znate, pitanje kredibiliteta u politici je jako važno. Mi ćemo i dalje insistirati na izmjenama Izbornog zakona, jer ovo je naša domovina.

Euronews: Postoje li sada neki konkretni razgovori o izmjenama Izbornog zakona, s obzirom na to da je Trojka dio vlasti?

Brkić: Da, razgovori se kontinuirano vode. Trebamo implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Presuda „Ljubić“, prema riječima Ustavnog suda, još uvijek nije provedena po principu legitimnog predstavljanja.

Mi tražimo partnere koji će biti spremni da na takav način ojačaju Bosnu i Hercegovinu – ne da „daju Hrvatima nešto“, jer nama niko ništa ne daje. Ovo je naša država. Tražimo samo da budemo u istoj ravni kao Bošnjaci i Srbi, da možemo birati legitimne predstavnike koji će nas predstavljati u Predsjedništvu i Domu naroda. Ništa više od toga.

Euronews: Šta je sa prijedlogom Marine Pendeš?

Brkić: Koliko znam, taj prijedlog je još uvijek u parlamentarnoj proceduri u Domu naroda, odnosno povučen je. Da li će ponovo biti aktiviran, ne znam. Pitanje je samo kada ćemo imati partnere koji će biti spremni da prihvate ovo ne kao „hrvatsko pitanje“, već kao pitanje stabilizacije Bosne i Hercegovine.

Euronews: Kao zamjenik ministra vanjskih poslova, kako ocjenjujete saradnju BiH sa susjednim zemljama?

Brkić: Kao neko ko se dugo bavi vanjskom politikom i regionalnom saradnjom, mogu reći da uvijek postoji prostor za unapređenje odnosa. Normalno je da, budući da dijelimo kopnene granice i sličan historijski, kulturni i socijalni prostor, povremeno postoje otvorena pitanja – s nekim državama više, s nekim manje.

Ipak, ocijenio bih odnose sa svim susjedima kao dobre, stabilne i sa stalnom mogućnošću daljeg unapređenja.