Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti (ANU) Bosne i Hercegovine, Mirko Pejanović, istakao je da, iako dosad većina političkih lidera u BiH nije podržavala uvođenje instituta vanrednih izbora, takva odredba mora biti usvojena jer predstavlja standard u svim demokratskim državama koje funkcionišu po principu parlamentarne demokratije.
ADVERTISEMENT
U izjavi za medije profesor Pejanović je danas komentirao činjenicu da Izborni zakon BiH ne predviđa mogućnost vanrednih izbora, što je neuobičajeno za parlamentarne demokratije.
"Sve demokratske zemlje koje funkcionišu po principu parlamentarne demokratije, u kojima vlada većina formirana koalicionim sporazumom u parlamentu, imaju odredbu o prijevremenim i vanrednim izborima", istakao je Pejanović.
Objasnio je da se takva odredba primjenjuje kada političke stranke nakon općih izbora ne uspiju formirati koaliciju u zakonskom roku, koji je obično šest mjeseci.
Također je pojasnio da se prijevremeni izbori mogu raspisati i kada formirana parlamentarna većina u toku mandata ne može da funkcioniše zbog nesuglasica ili sukoba.
"Onda dolazi do prijevremenih izbora, formira se nova volja koju građani oblikuju i formira se nova parlamentarna većina", rekao je Pejanović.
Po njegovom mišljenju, ovo pitanje u BiH može se riješiti tako da se u izborni zakon ugradi odredba o prijevremenim i vanrednim izborima, što bi omogućilo stabilno funkcionisanje parlamentarne demokratije u zemlji.
Napomenuo je da je trenutna situacija u Republici Srpskoj (RS), koja je dovela do raspisivanja izbora, zapravo rezultat sankcija.
Dodao je da Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o održavanju izbora, ali da zakonska odredba koja bi automatski pokrenula vanredne parlamentarne izbore u takvim situacijama još uvijek nedostaje.
Nedostatak sporazuma
Profesor Pejanović smatra da razlog zbog kojeg se u BiH do sada nije razvila praksa održavanja vanrednih izbora leži u političkoj kulturi i nedostatku formalnih koalicijskih sporazuma.
"U svim drugim slučajevima stranke nakon izbora samo deklarativno tvrde da su formirale partnerstvo, bez jasnih i obavezujućih dogovora", ističe predsjednik ANU.
Međutim, dodaje on, takav pristup nije održiv jer partnerstvo nije ustavni ili zakonski princip upravljanja u parlamentarnom sistemu. Posljedica toga je, naglašava, nestabilna vlast, nefunkcionalan parlament i vrlo nizak zakonodavni učinak, odnosno činjenica da Parlamentarna skupština BiH često ne usvoji ni 20 zakona godišnje.
Većini nije odgovarala odredba
Pejanović također napominje da većini partijskih rukovodstava u BiH dosad nije odgovarala odredba o institutu vanrednih izbora.
"Da je odgovarala, borili bi se za nju, da bude u zakonu o vanrednim i prijevremenim izborima. Posebno nije odgovarala etnonacionalnim strankama, ali do toga mora doći", poručio je.
Naglasio je da BiH ulazi u pregovarački period za prijem u članstvo EU, a u tom periodu donosit će se 100 do 150 zakona godišnje, kao što su to činile i druge zemlje u tom procesu.
"Da bi se to radilo, mora postojati koalicijski sporazum vladajućih stranaka, njihova odgovornost i funkcionisanje parlamentarne većine", zaključio je Pejanović, ističući važnost da zakon predvidi mehanizme za vanredne izbore.