Skoro osam mjeseci Bosna i Hercegovina nema budžet i toliko je na privremenom finansiranju.
Istovremeno, zbog neslaganja predstavnika vlasti u institucijama, trpe budžetski korisnici. O budžetu će danas raspravljati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Ukoliko Predsjedništvo Bosne i Hercegovine većinom glasova usvoji nacrt budžeta, taj dokument se dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH. No, s obzirom na neslaganja i komplikovanu političku situaciju, teško se može očekivati da će najvažniji finansijski dokument biti usvojen.
"Dva puta sam stavljala budžet na dnevni red, on je bio pristojan, bio je s mjerom napravljen, bio je racionalan, bio je realan i bio je ustavan. Ovaj je neustavan, sadrži neustavne elemente i nastao je kao rezultat manipulacije da se prvo sačeka intervencija nekog Kristijana Šmita, a da onda nakon toga moje kolege kažu, e sad super stekli su se uslovi da usvajamo budžet. Slobodno, samo izvolite naprijed, ovo je put u opasnu sferu", poručila je jučer Cvijanović.
Ono što nova verzija budžeta sadrži, jeste više od 30 miliona za Oružane snage Bosne i Hercegovine, 22 miliona za BHRT, te osam miliona za institucije kulture.
Predsjedništvo BiH šalje konačan Prijedlog budžeta u parlamentarnu proceduru, a da bi stupio na snagu, mora biti usvojen u oba doma.
Spreman odgovor imaju u sidnikatima zaposlenih u institucijama BiH. Najavljuju krivične prijave protiv ministra finansija i trezora, predsjedavajuće Savjeta ministara i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sa novim budžetom trebalo je da dobiju i povećanje plata.
"Posljedice su zaista ogromne. Ljudi su već sedam mjeseci zakinuti za plate koje u razlici nisu male. 31 marka, kada uzmemo u prosjeku 23 hiljade zaposlenih. Mi ćemo ići sa zahtjevom za retroaktivnu isplatu, kaže Radenko Mirković predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.
Neizvijesnost oko usvajanja budžeta mogla bi dovesti u pitanje i pravovremeno izdavanje biometrijskih dokumenta za građane. Problem bi mogao nastati zbog nemogućnosti kupovine opreme za uzimanje otisaka prstiju.
"Potrebno je kupiti hardversku opremu, kao i uređaje za uzimanje otisaka prstiju, softver, te licence za određene programe. Cijene takvog sistema kreću se od šest do 15 miliona eura. Tender nije raspisan, jer nije usvojen državni budžet", navode iz IDDEEA-e.