Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je žalbu Milorada Dodika na odluku Centralne izborne komisije BiH da mu se oduzme mandat predsjednika RS, potvrđeno je za Euronews BiH iz CIK-a.
ADVERTISEMENT
Radi se o pravosnažnoj odluci i Dodik od ovog trenutaka više nije predsjednik RS.
"Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je danas, 18.8.20205., na nejavnoj sjednici, a u zakonskom roku, donijelo i otpremilo rješenje, kojim je odbijena kao neosnovana žalba Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, zastupanog po punomoćniku Goranu Bubiću, izjavljena protiv odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine broj: 06-01-07-1-939/25 od 6.8.2025.godine, kojom je utvrđen prestanak mandata Predsjednika Republike Srpske, Miloradu Dodiku", navode iz Suda BiH za Euronews.
Pravosnažnošću odluke Apelacionog vijeća Suda BiH počinju teći i rokovi za raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS koji moraju biti raspisani u roku od 90 dana.
U skladu sa zakonom
U obrazloženju Suda BiH navedeno je da je Dodik protiv odluke CIK-a da mu se oduzme mandat, kao i odluke Komisije da će nakon pravosnažnosti njihove odluke biti donesena i ona o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora žalbu podnio pravovremeno, te da je tražio da se odluka o prestanku mandata ukine.
Apelaciono vijeće Suda BiH utvrdilo je da je CIK BiH Dodiku mandat oduzeo u potpunosti u skladu sa zakonom.
"Naime, iz stanja spisa proizilazi da je CIK BiH postupajući po dostavljenoj pravosnažnoj presudi, u skladu sa svojim ovlaštenjima, donio odluku o prestanku mandata žalitelju pravilnom primjenom odredbe člana 1.10. stav (1) tačka 4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Navedenom odredbom je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže. Isto tako, pravilno su primijenjene i tačke 5. i 6. istog stava člana 1.10 Izbornog zakona kojima je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti, odnosno danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa.
Ovlaštenje Centralne izborne komisije BiH da donese odluku o prestanku mandata izabranom članu organa vlasti propisano je stavom 2. člana 1.10 citiranog zakona i utvrđen rok koji ne može biti duži od 15 dana od dana kada su nastupili razlozi za prestanak mandata, odnosno od saznanja o razlozima za prestanak mandata", navodi se u obrazloženju Suda BiH.
Pojašnjenje o retroaktivnoj primjeni odluke
Sud BiH dalje navodi da su neosnovani i navodi žalitelja kojima se ukazuje na retroaktivnu primjenu pojedinačnog akta.
"Naime, pravosnažnost i izvršnost sudskih odluka su dva potpuno različita pravna instituta i oni ne moraju nastupati istovremeno.
Nastupanje pravosnažnosti podrazumijeva nemogućnost pobijanja sudske odluke redovnim pravnim lijekovima, dakle uslov da prvostepena presuda postane pravosnažna je da se više ne može pobijati žalbom, a to je kada drugostepeni sud odbije kao neosnovanu blagovremeno podnesenu žalbu i potvrdi presudu suda prvog stepena.
Dakle, pravosnažnost drugostepene presude nastupa ex nunc, što znači da stiče svojstvo pravosnažnosti danom donošenja. Za razliku od pravosnažnosti, uslov izvršnosti pravosnažne presude je da je uredno dostavljena strankama. Konačno, odredbom člana 115. Krivičnog zakona BiH propisano je da pravne posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude koja je u konkretnom slučaju utvrđena danom donošenja drugostepene presude tj. 12.06.2025. godine, što proizilazi iz klauzule pravosnažnosti koja je stavljena na prvostepenu presudu. Iz navedenog proizilazi da je Centralna izborna komisija BiH pravilno utvrdila datum prestanak mandata, jer je članom 1.10 stav 1. tačka 4. Izbornog zakona BiH jasno propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci ili duže.
Ovo vijeće nije posebno cijenilo žalbeni razlog koji se odnosi na povredu članova 80. stav 4, 87. i dr. Ustava Republike Srpske, jer Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije nadležna za ocjenu ustavnosti zakona, i ista u svom radu primjenjuje isključivo odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao lex specialis", pojašnjeno je u obrazloženju odluke Suda BiH o potvrdi odluke CIKBiH kojom se Dodiku oduzima mandat.
Neosnovana žalba
Sud BiH je pojasnio i zašto je odbio Dodikovu žalbu na to što je u odlučivanju o prestanku mandata, njemu kao predsjedniku RS učestvovala članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina, što je on sporio zbog toga što je ona u sudskom sporu s njim.
"Neosnovano se žalbom ukazuje da je član CiK BiH Vanja Bjelica-Prutina bila dužna da se izuzme iz odlučivanja u konkretnom slučaju, iz razloga što je bila u sukobu interesa zbog vođenja parničnog postupka u sporu za žaliteljem. Naime, odredbom člana 35. tačka 6. Zakona o upravnom postupku BiH propisano je da će se službeno lice izuzeti od rada u predmetu ako je sa strankom u privrednom ili drugom poslovnom odnosu, što ovdje nije slučaj.
Osim toga, ukoliko je žalitelj smatrao da vođenje parničnog postupka predstavlja razlog za izuzeće u smislu navedene odredbe, isti je imao mogućnost da na to ukaže CIK-u BiH i traži izuzeće navedenog člana komisije, što je propustio učiniti. Konačno, sve i da jeste učinjena povreda postupka na način na koji to ukazuje žalitelj, ovo vijeće posebno ukazuje da takva povreda postupka, sve i da je postojala, po svom karakteru nije mogla predstavljati povredu koja je bila od uticaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.
Odluka donesena jednoglasno
Odredbom člana 2.18 stav (2) Izbornog zakona BiH propisano je da Centralna izborna komisija BiH donosi odluke dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova. Iz odgovora na žalbu proizilazi da je pobijana odluka donesena jednoglasno, a da su u donošenju odluke učestvovali svih sedam članova Centralne izborne komisije, iz čega proizilazi da izuzimanje navedenog člana Komisije ne bi uticalo na drugačiju odluku Centralne izborne komisije BiH. Kod ovakvog utvrđenja, Apelaciono vijeće nije posebno cijenilo ostale žalbene navode, s obzirom da nisu od uticaja na drugačije rješavanje.
S obzirom na navedeno, po ocjeni ovog vijeća, pobijana Odluka Centralne izborne komisije BiH je pravilna i zakonita, a žalba neosnovana, pa je istu, primjenom odredbe člana 81. stav 1. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine valjalo odbiti", stoji u obrazloženju odluke Suda BiH koju potpisuje predsjednica Apelacionog vijeća, sutkinja Zvjezdana Antonović.
Dodik je u žalbi spominjao i aktivnosti visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, kojeg naziva nelegitimnim, te u tom kontekstu je naveo povredu načela nepristrasnosti. No, kako se vidi iz obrazloženja, Apelaciono vijeće te navode nije ni razmatralo.