U čekaonici Evropske unije i dalje je Bosna i Hercegovina, zemlja koja u jeku političke krize tek stidljivo kuca na briselska vrata. Evropsku perspektivu u fokus je vratila posjeta visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Kaje Kallas. Gošća je otišla, ostale su poruke političkim liderima da moraju raditi zajedno, promijeniti retoriku i ponašanje, te ispuniti obećano. Gledanja kroz prste, potcrtano je - neće biti.
ADVERTISEMENT
Došla je u danu kada je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine glasalo o angažovanju Eufora na hapšenju zvaničnika Republike Srpske. Slučajno ili ne, i iz baze Eufora, naknadno iz Predsjedništva, potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kallas osudila je prijetnje ustavnom poretku zemlje, te podržala njenu cjelovitost i evropski put.
"Nema prečica do članstva u EU, ali vrata za BiH su otvorena. Ne postoji mogućnost da se postane članica EU bez punog poštovanja vladavine prava ili bez funkcionalnih institucija", rekla je Kaja Kallas, Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost
Progledajte Bosni i Hercegovini kroz prste, između redova su poručili domaći političari, skloni međusobnim optužbama za nastanak političke krize.
"Za 25 godina mogli su nam bar jednu malu prečicu postaviti da to protrčimo brže, a ne da ovoliko čekamo toliko dugo", kaže Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Dugo, predugo u čekaonici za EU
Dugo, predugo poručuju iz EU, Brisel čeka da Bosna i Hercegovina ispuni 14 prioriteta. Dva zakona, onaj o VSTS-u, ali i Zakon o sudu BiH, moraju biti izglasana, a određeno ime glavnog pregovarača, jasno je poručeno vlastima u zemlji.
Kaja Kallas (Izvor: AP Photo/Virginia Mayo)
Iz EU poručuju da pošto nema pregovarača, nema ni pregovaračkog okvira, nema ni usvojenih evropskih zakona iz zadatih prioriteta, ali nema ni gledanja kroz prste
Ima krize i optužbi. Za jedne je kriv Milorad Dodik, za druge Christian Schmidt. EU poziva na dijalog, ali ko je adekvatan sagovornik i hoće li predsjednik Republike Srpske, koji se suočava sa sudskim postupcima za pregovarački sto kao ravnopravan partner?
U Banjaluci vjeruju da Dodikov kapital jeste podrška naroda.
"EU traži kanale za razgovor s Dodikom"
"Gđa Kallas je rekla da RS snosi krivicu. Suštinski problem je da oni traže kanale komunikacije sa institucijama RS. (Ko?) Gđa Luhrmann je trebalo da održi sastanak sa predstavnicima kabineta predsjednika RS, sa savjetnicom...
Tako da je poslata poruka da se kanal za komunikciju otvara. Traži se model na osnovu kojeg će se komunicirati s Dodikom, da ta vrata nisu zatvorena. Oni moraju uvažavati njegovu političku snagu unutar BIH i RS", ističe Lučiano Kaluža, bivši diplomata.
Lučiano Kaluža ( Izvor: Euronews.ba )
S druge strane, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, Adnan Ćerimagić ne vjeruje da bi Dodik u trenutnim okolnostima ikome bio prihvatljiv sagovornik. Ipak ističe da je Evropska unija preuzela primat od SAD-a, ali da će koristiti drugačije metode. Potcrtava dugogodišnju opredijeljenost EU za zatvaranje OHR-a i protivljenje korištenju bonskih ovlaštenja.
EU (ne)će razgovarati sa osumnjičenicima
"U Briselu trojica osumnjičenika protiv kojih postoji istraga, na kraju krajeva i nalog za hapšenje, ne moraju i ne trebaju biti uključeni direktno u razgovore", tvrdi Ćerimagić.
Na pitanje da li iz izjava Kaje Kallas može biti shvaćeno da neće razgovarati s Dodikom, Ćerimagić kaže da ona nije to direktno rekla.
"Ono što se da shvatiti konceptualno jeste da ostale institucije treba da nastave da funkcionišu", odgovara Adnan Ćerimagić, misleći da pravosudne institucije.
Adnan Ćerimagić ( Izvor: Ustupljena fotografija )
Dok Evropska unija pokušava zadržati lidersku poziciju u zemlji sa galopirajućom krizom, sve oči su uprte ka Bijeloj kući. Analizira se ko će biti novi američki ambasador u Bosni i Hercegovini te da li će, na 30. godišnjicu Dejtona, o istom biti održana posebna statusna konferencija kako se posljednjih dana pominje u diplomatskim krugovima. Za to vrijeme građani u predsoblju Evrope i dalje čekaju bolji život.