ADVERTISEMENT

Događaju prisustvuju najviši zvaničnici RS: predsjednik RS Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić. Na ovo skupu, učestvuju i brojni profesesori iz Srbije i Crne Gore.

Imeđu ostalih i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Begoradu Vladan Petrov koji je ujedno i član Venecijanske komisije, ekspertskog tijela Savjeta Evrope.

Sagledavanje u značaju političke zbilje u BiH

Danas je u Banjaluci kaže iz dva razloga, kako bi govorio o tome koliko nauka može da pomogne ne samo u ovom trenutnutku nego i u budućnosti, te koliko je važno da profesori ustavnog prava govore o značaju poštovanja Ustava.

"Dejtonski ustav je u dobroj mjeri u jendom svom dijelu i politički. Takav je svaki ustav, a u ovoj malo i više nego u svom bilo kojoj drugoj državi. Došao sam ovdje zato što želim da podržim državne institucije, organe Republike Srpske ali i Dejtonski ustav u izvornom obliku. Dakle, u onome što je slovo i duh Dejtonskog ustava," rekao je Petrov.

Dejtonski ustav je 1995. godine, navodi Petrov, uspostavio mir, ali one druge bitne vrijednsiti izvornog Dejtona do danas nisu ostvarene.

"Prije svega jedna funkcionalna država, djelotovrno funkcionisanje najviših državnih institucija, usklađenost organa entiteta i federalnih institucija. Mi smo ovdje ne zarad prošlosti i ne zarad vraćanja izvornom dejtonu kao nekakvom istorisjkom aktu ili momentu, nego zarad budućnosti i strateškog razmišljanja. Zaustavno vrijeme je i u Srbiji kao i u BiH i RS ali u čitavom svijetu. To nije vrijeme u kom treba da sve stane i da se zaustavi. To je vrijeme strateškog palniranja i budućnosti zarad stabilnosti RS, BiH i čitavog ovog prostora," naveo je Petrov.

"BiH nije spremna za dekolonizaciju svoje svijesti"

Da BiH ima veliki problem jer nije spremna za dekolonizaciju svoje svijesti, smatra ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir.

"Posebno političko Sarajevo. Mi se nalazimo u situaciji gdje jedan dio države, Federacija BiH želi političko tutorstvo koje je neka vrsta neokolonijalizma i koja nas je dovela u ovu situaciju da Ustav BiH, kao najviši politički i pravni akt, više ništa ne znači" kazao je Budimir.

On ističe kako RS za razliku od političkog Sarajeva ne pravi nikakve zavjere.

"Ako kršimo Ustav BiH pokažite koju njegovu odredbu kršimo i gdje piše u Ustavu BiH ono što vi govorite. Zbog toga sam siguran da mi iz ove krize izlazimo kao pobjednici," rekao je Budimir.

Da podržava stav struke u aktuelnim trenucima, poruka je i predsjednika Vlade RS, Radovana Viškovića.

"Ja očekujem da nam danas odgovore da li i legalni i nelegalni visoki predstavnik može biti zakonodavac u jednoj zemlji. Da li na takav način treba da funkcioniše jedna zemlja i da li onda institucije te zemlje treba da slijede zakone koje donose legalno izabrane institucije kao što su skupštine ili da to jedan pojedinac danas bilo gdje sjedeći možda donosi neko zakonsko rješenje dok mi ne znamo ništa," istakao je Višković.

Od ovog skupa, kaže, očekuje odgovore na ta pitanja.

"Ovo što danas imamo u BiH nema niko u svijetu da čak ni kolonijalni imperatori, nisu imali takva olaštenja ko što danas ima neko ko se predstavlja kao visoki predstavnik," naveo je predsjednik Vlade RS.

Ustav je nešto čega bi trebalo da se drži, kaže Višković, bilo koji zvaničnik bilo koje zemlje uz poruku: "mi to radimo".

"Vrhunac cinizma, tretiramo se kao bjegunci"

Postojala je težnja koja je radikalizovana da izgubimo status Naroda. Sve odluke koje su dovele do krize u BiH donesene bez saglasnosti entiteta i naroda, te je pokušana inkriminacija, poručio je predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.

"Tako da se sad mi u dijelu BiH tretiramo kao bjegunci što je vrhunac cinizma jer mi smo regularno izabrani funckioneri svoga naroda po svom Ustavu i nas štiti policija, a poliicja štiti građane a ne štiti bjegunce. Tako bi se sutra moglo desiti da oni koji su rekli nešto protiv RS budu ovdje tretirani kao bjegunci, a tamo da ih štiti policija. Ta ustavna kriza bi mogla dovesti do bezbjednosnih implikacija," poručio je Stevandić.

Namjera je, kaže Stevandić, da se zalaže za mirno i pravilno razrješenje ustavne krize i krize nadležnosti kako bi se pokazaloo da se to može uraditi u miru.

"Mnogo je bolje da takve stvari rješavamo prije, nego poslije sukoba," zaključio je.