Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović izjavio je da Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ne uvodi cenzuru u rad ovih organizacija niti im zabranjuje rad, već sada i za njih važe ista pravila transparentnosti, kao i za sve druge institucije.
ADVERTISEMENT
Bukejlović je u intervjuu Srni rekao da Zakon propisuje osnivanje posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj, koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, te političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja.
"Zakon se bavi transparentnošću finansiranja i osigurava da neprofitne organizacije osnovane u Republici Srpskoj, koje primaju sredstva iz inostranstva, ne djeluju kao instrumenti stranih interesa, već da podliježu istim pravilima transparentnosti kao i sve druge institucije", poručio je Bukejlović.
Bukejlović je naglasio da se time ne ugrožava rad organizacija koje istinski rade u interesu građana, nego sprečava potencijalna zloupotreba NVO sektora za političke ili obavještajne aktivnosti.
"Zakonom se uvode mehanizmi za bolji nadzor njihovog djelovanja i finansiranja, u skladu sa demokratskim standardima i međunarodnim praksama", rekao je Bukejlović.
Objašnjavajući šta se podrazumijeva pod neprofitnim organizacijama, Bukejlović je pojasnio da su to udruženja i fondacije, strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Srpskoj, koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.
"Pod stranim subjektom podrazumijeva se Vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo BiH i prebivalište u BiH ili pravno lice ili grupa pravnih lica, koja je organizovana po propisima druge države ili koja ima sjedište u drugoj državi. Dakle, Vlada druge države označava izvršni organ vlasti svake države osim BiH", pojasnio je Bukejlović.
On je dodao da strana politička stranka označava svaku političku stranku registrovanu prema propisima druge države, a agent stranog uticaja jeste neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, kao i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike, kršenje Ustavom RS zagarantovanih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.
"Političko djelovanje neprofitnih organizacija, podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti radi formiranja javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva", rekao je Bukejlović.
Prema njegovim riječima politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Srpske u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa RS
"U tom smislu, neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti", precizirao je Bukejlović.
On je napomenuo da statut, djelovanje i aktivnosti neprofitnih organizacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti ili diskriminacije zabranjene Ustavom Srpske i zakonom.
"Želim naglasiti da se političkim djelovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra djelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja, kao i djelovanje u okviru ustavom zagarantovanih prava i sloboda", kaže Bukejlović.
Govoreći o svrsi vođenja posebnog registra, Bukejlović je podsjetio da trenutno postoji Јedinstveni registar udruženja i fondacija koji vodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, ali da ovaj zakon predviđa poseban registar samo za organizacije koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti.
"Cilj nije dupliranje administracije, već preciznija evidencija o izvorima finansiranja i aktivnostima ovih organizacija. Svrha uspostavljanja i vođenja registara u okviru Ministarstva pravde jeste da se obezbijedi netransparentan uticaj stranih faktora na unutrašnje procese u RS", istakao je resorni ministar.
Bukejlović je rekao da su neprofitne organizacije dužne da, u roku od 15 dana od prijema finansijskih sredstava ili drugih oblika pomoći stranog subjekta, podnesu prijavu Ministarstvu, kao i da o svim promjenama u svom djelovanju dostave dopunu prijave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.
"Zakon propisuje da materijali neprofitnih organizacija, koji se objavljuju putem elektronskih medija, informacionih i telekomunikacionih mreža ili se na drugi način distribuišu, moraju imati oznaku neprofitne organizacije", precizirao je Bukejlović
Prema njegovim riječima, podaci upisani u registar, kao i dokumentacija na osnovu koje se upis vrši, moraju biti dostupni i dati na uvid nadležnom inspekcijskom organu.
"Ministarstvo će, na zahtjev suda, javnog tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova ili nadležnog odbora Narodne skupštine RS, dostavljati informacije o stanju u registru, ali će se, u izuzetnim slučajevima, na obrazložen zahtjev, podaci o stanju u registru moći dati i drugim organima Srpske, ako za to postoji opravdan interes", naveo je Bukejlović.
Govoreći o obavezama neprofitnih organizacija, Bukejlović je rekao da se Ministarstvu dostavljaju polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj sa naznakom uplatioca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava, a navedeni izvještaj Ministarstvo dostavlja Poreskoj upravi Srpske, radi kontrole finansijskog poslovanja.
Propisano je da nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ jednom godišnje, redovnim inspekcijskim nadzorom, ali i vanrednim inspekcijskim nadzorom, koji će da se vrši po predstavkama građana, pravnih lica, javno dostupnih informacija, organa RS ili na zahtjev nadležnog odbora Narodne skupštine RS.
Bukejlović je rekao da se svaka organizacija koja se ne pridržava odredbi Zakona, može suočiti sa sankcijama.
Ako se u postupku podnošenja ili dopune prijave utvrdi da je prijava ili dopuna nepotpuna, dodao je on, primjenjuju se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.
"U slučaju da neprofitna organizacija postupa suprotno Ustavu i propisima RS, odnosno kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana, ili ukoliko Poreska uprava RS utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo dostavlja prijedlog nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada i podnosi prijavu protiv odgovornih lica", pojasnio je Bukejlović.
On je zaključio da će se novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniti za prekršaj neprofitna organizacija koja ne obilježi promotivni materijal u skladu zakonom, ne podnese prijavu ili prilikom podnošenja prijave ili njene dopune da netačan podatak u vezi sa upisom u registar, ne dostavi dopunu prijave o izvršenim promjenama propisanom u roku, te ne dostavi finansijski izvještaj.