ADVERTISEMENT

Posljednji slučaj iz Brčkog, potresao je na samo Bosnu i Hercegovinu nego i region. Istraga u slučaju pronalaska 31 djeteta u privatnoj kući u Brčkom se nastavlja. Policija Brčko distrikta saopštila je da je uhapšeno osam osoba osumnjičenih za trgovinu ljudima. Maloljetne osobe u dobi do 12 godina pronađene su u tom objektu u jutarnjim satima 25. februara i trenutno su na sigurnom pod nadzorom Crvenog krsta Brčko distrikta.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske potvrđeno je da je među pronađenom djecom šestero s hrvatskim dokumentima.

U slučaj je uključena i policija HNK jer je nekoliko djece iz Mostara. Još se radi na utvrđivanju autentičnosti dokumentacije.

Prosjačenje djece

Dugogodišnja aktivistica Edisa Demić, direktorica je Udruženja za edukaciju i razvoj “Dignitet” ima dugogodišnje iskustvo u prevenciji i borbi protiv zlostavljanja djece i trgovine ljudima, te pružanju podrške i pomoći žrtvama ne samo trgovine ljudima, već različitih vidova nasilja.

Za Euronews BiH govorila je o slučaju iz Brčkog kao i zastupljenosti trgovine ljudima generalno u BiH.

"Toliko godina radim ovaj posao da nikad nisam vidjela slučaj da je toliko djece zabilježeno na jednom mjestu, kao što je to otkriveno u Brčkom. Međutim, svi mi svakodnevno svjedočimo djeci koja prose na ulici. Nažalost, radi se o prisilnom prosjačenju, djeca spavaju na ulicama u nekim kasnim satima. Šokantan je slučaj iz Brčkog i šokantno je da se tako nešto dešava u BiH", govori nam Demić.

Edisa Demić (Izvor: Facebook)

Iako u Bosni i Hercegovini postoje zakoni koji su usaglašeni sa međunarodnim standardom, ključni problem jeste da implementacija tih zakona širom zemlje nije na zadovoljavajućem nivou.

Dumić naglašava da da svakodnevno viđamo djecu na ulici kako prose.

"I onda vidite nemoć službi. Uradi policija svoj dio posla, pa onda slučaj ide na centar za socijalni rad i na karaju se sve to vrti ukrug jer se djeca ponovo nađu na ulici. Iako imamo ustave i sve ono što bi trebalo da štiti elementarna ljudska prava i dječija prava, krše se naočevid svih nas. Djetetu predškolske dobi je mjesto u vrtiću, školske dobi u školu. A ta djeca, nažalost, budu na ulicama", govori nam Demić.

Sigurne kuće

U Bosni i Hercegovini trenutno radi devet sigurnih kuća. Od toga je šest u Federaciji BiH, a tri u Republici Srpskoj. Ono što je iznenađujuće jeste da Brčko distrikt koji broji oko 83.000 stanovnika (prema podacima Zavoda za statistiku iz 2019. godine, op.a.) nema nijednu sigurnu kuću.

"To je jedna informacija, da se čovjek zabrine, kako se takvo pitanje nije riješilo. Znači li to da nije bilo nekad ranije potrebe za tim, pa iz tog razloga nisu pokretane inicijative od strane nadležnih ili nevladinih organizacija koje tamo obitavaju. Mislim da je važno da imaju sigurnu kuću, ali je još važnije sistemski djelovati da ne dolazi do upotrebe sigurnih kuća, nego da se radi tako dobra prevencija i kažnjavanje počinjovaca ovako gnusnih krivičnih dijela kao što je torgovine ljudima i da nema potrebe za sigurnim kućama", ističe Demić.

Djeca koja su pronađena u kući u Brčkom su smještena u hotel i pod brigom cu Centra za socijalni rad i Crvenog križa.

"Oni su primarna institucija koja treba u ovom procesu da bude uključena. Potrebno je prikupiti što više više podataka kako bi se otkrila čitava ta mreža, šta je bio krajnji cilj", dodaje Dumić.

Prisilno prosjačenje i seksualna eksploatacija

"Otvorena je istraga zbog osnova sumnje u izvršenje krivičnih dijela 'Trgovine ljudima', 'Trgovine djecom' i 'Zapuštanja ili zlostavljanja djeteta'", navode iz Tužilaštva.

Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla, tranzita i odredišta za trgovinu ljudima u svrhu prisilnog prosjačenja, činjenja krivičnih djela, prostitucije i drugih oblika seksualne eksploatacije, radne eksploatacije, služenja u domaćinstvu i prisilnih brakova. Prema podacima iz Strategije suprostavljanja trgovini ljudima u BiH trgovci ljudima eksploatišu domaće i strane žrtve u Bosni i Hercegovini, te eksploatiraju žrtve iz Bosne i Hercegovine u drugim zemljama.

Tokom perioda važenja prethodne Strategije suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020 – 2023 zabilježeni su trendovi smanjenja broja identifikovanih potencijalnih žrtava trgovine ljudima uz istovremeno povećanje broja naredbi za provođenje istraga i podignutih optužnica kao i broja izrečenih presuda.

Broj identifikovanih potencijalnih žrtava trgovine ljudima (Izvor: MSBiH)

Najčešći oblici eksploatacije žrtava trgovine ljudima u tom periodu su bili prisilno prosjačenje i seksualna eksploatacija, većinom ženama i djecom, državljanima Bosne i Hercegovine.

U toku 2023. godine registrovano je ukupno 37 potencijalni/identifikovanih žrtava trgovine ljudima. Od navedenog broja žrtava trgovine ljudima, ukupno 28 žrtava su maloljetne (djeca) i to: 17 ženskog pola, a 11 muškog pola, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH.

Kako pomoći djeci?

Za pomoć djeci koja su pronađena u kući u Brčkom primarno je da se uključe centri za socijalni rad. Dalje je upitno ko će i kako će se definirati starateljstvo za vezano za tu djecu i ono što je važno jeste regulacija njihovog statusa u kontekstu odakle su, ko će preuzetni dalju brigu o njima. I naravno, ono što je vrlo važno jeste da se djeci daje i psihološka podrška, zatim da im se daje i odgojno obrazovna podrška i da nekako integriraju se najbezbolnije u daljem procesu.

Šta je poznato do sada

Zahida Đogo iz Brčkog uhapšena je pod sumnjom da je skupa s još sedam osoba počinila tri krivična djela i to "trgovina ljudima", "trgovina djecom" i "zapuštanje ili zlostavljanje djeteta". Ona je vlasnica kuće u kojoj je pronađeno 31 dijete. U prvom navratu, uz nju je uhapšen i njen sin te žena koja je boravila u objektu, a sa područja je Banje Luke, navodno državljanka Italije. Ovaj predmet je već dobio međunarodne razmjene, a u cijeli slučaj su uključeni i istražitelji iz Hrvatske, kao i EUROPOL.

Svjedoci govore kako su viđali žene koje su dovodile djecu, donoseći darove i novac.

"Izgledalo je kao vrtić. Djeca su se igrala u dvorištu, ali primijetila sam da su neka ostajala duže, a neka kraće", ispričala je Emina Halilović susjeda.

"Jako čudno je sve što se dešava, vjerujem da žena koja ih je čuvala nije imala lošu namjeru. Ona je brinula o toj djeci, nije ih maltretirala. Viđala sam kako roditelji dolaze po njih i poslije ih ponovo dovode. To je bio vrtić, ali detalje ne znam. Svoju djecu su ovde dovodili i policajci i političari. Nosila sam im hranu, ona je to djelila sa djecom", kazala je Halilović i dodala da ako je bilo krivičnog djela, zakon treba utvrditi sve okolnosti.

Da je zapravo ilegalni vrtić mogao biti samo paravan za trgovinu ljudima, moglo bi se naslutiti kroz izjavu hrvatskog ministra unutrašnjih poslova Davor Božinović, kao i zvanično saopćenje brčanske policije u kojem se navodi da se uhapšenima stavlja osnovana sumnja za počinjenje tri krivična djela i to "trgovina ljudima", "trgovina djecom" i "zapuštanje ili zlostavljanje djeteta".

Kuća strave u Brčkom (Izvor: Euronews Srbija)

Cijeli slučaj dodatno komplicira i činjenica da je nekolicina djece u objektu zatečena sa pasošima Republike Hrvatske, a sa sigurnošću se još uvijek ne može tvrditi da li su u pitanju originalni ili krivotvoreni dokumenti.

Božinović je rekao da su djeca pronađena sa hrvatskim pasošima navjerovatnije žrtve trgovine ljudima. Potvrdio je i da se među uhapšenima nalaze i roditelji pronađene djece.

"Riječ je o vrlo osjetljivim djelima. Identificirane osobe su potencijalno počinitelji jednog od najtežih oblika organiziranog kriminala, kada se radi o djeci koja mogu biti fizički, psihički i emocionalno zlostavljanja. Zbog toga je vrlo važno biti pažljiv i aktivan kroz kanale međunarodne saradnje i razmjene informacija", kazao je ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović.

Iz policije je zvanično potvrđeno i to da je u cilju dokazivanja krivičnih djela ostvarena saradnja sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), MUP-om Republike Srpske i MUP-om Hercegovačko neretvanskog kantona, kao i neophodna međunarodna saradnja putem EUROPOL-a.

S obzirom na osjetljivost slučaja, vlasti su pozvale medije na oprez u izvještavanju, naglašavajući potrebu zaštite identiteta djece.

"Radi se o jednom od najsloženijih slučajeva s kojima smo se suočili. Istraga uključuje više pravaca djelovanja, a međunarodna suradnja s Europolom i drugim agencijama od ključne je važnosti", izjavio je načelnik Policije Brčko distrikta BiH Goran Pisić.

Ovaj slučaj upozorava na problem trgovine djecom u regiji.