ADVERTISEMENT

Čović je na tu temu bio vrlo jasan: "HDZ ne podržava nijednu smjenu", ali je i naglasio da je nužno prvo raspraviti sva otvorena pitanja, kako bi se zadržao korak s europskim integracijama, koje BiH ni u jednom trenutku ne smije zapostaviti.

Iako Čović vjeruje da postoji prostor za saradnju, politička stvarnost u zemlji sve više pokazuje da takav pristup nije lako ostvariv, s obzirom na duboke političke podjele i nesuglasice unutar koalicije.

Smjene i prekompozicije

U političkom životu BiH ništa se ne događa bez dubokih strateških kalkulacija, a najavljene smjene ministara, kao što je slučaj s Elmedinom Konakovićem, Srđanom Amidžićem, Stašom Košarcem, pa i predsjedavajućom Vijeća ministara Borjane Krišto postale su središnja tačka političkih nesuglasica.

Za mnoge analitičare, smjene mogu postati "iskra“ koja će započeti lančanu reakciju i dovesti do daljnje destabilizacije političkog života u zemlji.

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić u analizi za Euronews BiH ranije je istakao kako bi smjena Konakovića mogla označiti početak povratka na prethodni politički model u kojem bi tri etnonacionalne stranke, SNSD, SDA i HDZ BiH, opet preuzele kontrolu nad ključnim resorima vlasti.

Pobrić smatra da bi smjena ministra Konakovića mogla izazvati domino efekt koji bi doveo do "samoizbacivanja" Trojke iz vlasti.

"Izgleda da će rezultat biti slijedeći. Ministar Konaković će biti smijenjen (neopravdano, arbitrarno). Uspostaviće se nova/ stara parlamentarna većina: SDA, HDZ i SNSD, sa okolnim malim partijskim satelitima. 'Trojka' će se samoizbaciti iz parlamentarne većine zbog pogrešne procjene politike HDZ, kao i SDA. Vraćamo se u višegodišnje prethodno političko stanje - vladavinu tri etnonacionalne političke stranke," kazao je Pobrić.

U međuvremenu, SNSD i HDZ BiH ostaju ključni strateški partneri, jer bi njihov gubitak moći doveo do ozbiljnih problema u funkcioniranju države.

Politički analitičar Milan Sitarski, također u analizi za Euronews BiH, podsjeća kako bi smjena bilo kojeg ministra, posebno iz redova SNSD-a, mogla izazvati blokadu zakonodavnog procesa, čime bi se dodatno ugrozili europski integracijski procesi.

"Iako se čini da bi sadašnja koalicija, koja uključuje Trojku, SNSD i HDZ, mogla opstati, već sada vidimo da postoje problemi u njihovoj suradnji. Trojka je raskinula s SNSD-om, iako bi i dalje mogli ostati zajedno, pitanje je u kakvom bi to obliku izgledalo, jer bi to vjerojatno bilo problematično. Ovo je naročito žalosno jer trenutni sastav Vijeća ministara i parlamentarna skupština djeluju konstruktivnije nego mnoge prethodne, ali se čini da su neki, uključujući gospodina Dodika, nezadovoljni kompromisima, vjerujući da im oni neće donijeti nove birače," kazao je Sitarski.

Sastanak članova koalicije (Izvor: BHRT)

Na stolu odluke koje ne smiju biti odložene

Unatoč političkim nesuglasicama, ključni cilj svih političkih aktera u BiH, uključujući Čovića, ostaje europski put zemlje.

On je istaknuo kako će učiniti sve da Vijeće ministara u sljedećih nekoliko dana stavi na dnevni red ključne zakone, poput budžeta i Zakona o sudovima, koji su važni za nastavak europskih integracija. To je posebno važno s obzirom na to da BiH još nije članica EU, a svi zakoni koji olakšavaju pristupanje Europskoj uniji moraju biti usklađeni i usvojeni.

Čović poziva međunarodne partnere da ohrabre sve političke aktere da nastave raditi na stabilizaciji vlasti i održavanju parlamentarne većine.

Ipak, politička nestabilnost u zemlji i nova politička pregrupiranja prijete da ometu ove napore.

Zakonodavni proces može biti usporen ili blokiran ako dođe do smjena ministara, što bi, osim što bi ugrozilo stabilnost, dovelo do zastoja ključnih reformi potrebnih za punopravno članstvo u EU.

Iako su posljednjih godina doneseni neki zakoni, poput Zakona o zaštiti ličnih podataka i izmjena zakona o VSTV-u, koji su usmjereni ka jačanju sigurnosti i usklađivanju s EU standardima, smjena ključnih ministara može vratiti BiH nekoliko koraka unazad na putu prema EU.

Politički analitičar Ranko Mavrak u analizi za Euronews BiH, smatra da je ključna potreba za formiranjem jasne i učinkovite koalicije koja mora odmah početi usvajati glavne zakone i donositi nužne odluke, jer je vrijeme za reforme već gotovo isteklo.

“Zakon o sudovima i novi zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću čekaju na usvajanje već dugo, a političko odugovlačenje dovodi do stagnacije. BiH je sada u ozbiljnom zaostatku u procesu europskih integracija i što prije usvoji ključne zakone, to će biti bolje,” poručio je Mavrak.

Takođe, dodaje kako će biti izuzetno teško "nadoknaditi zaostatke do 2026. godine, kada će usvajanje zakona i sva ova pitanja važna danas, zamijeniti predizborna kampanja", kaže Mavrak.

Vijeće ministara AA

Politička i društvena podjela

Tendencije za smjenu ministara nisu samo pitanje politike, već i dublje ukorijenjenih etničkih podjela unutar vlasti.

Tako je, dok se SNSD i HDZ bore za održavanje stabilnosti, "Trojka“ se sučava s kritikama iz SDA i DF-a, što stvara dodatne napetosti u političkoj klimi.

Kroz sve ove kalkulacije, pitanje stvaranja novih koalicija postaje neizbježno.

Međutim, teško je predvidjeti hoće li to dovesti do dugoročne političke stabilnosti.

Kao što Sitarski napominje, trenutni politički trenutak pokazuje da unatoč dobrim inicijativama, prisutna politička neslaganja ostaju prepreka za funkcioniranje vlasti na svim razinama.

Također, na bošnjačkoj političkoj sceni postoji ozbiljna nestabilnost, jer iako Trojka u teoriji čini vladajuću koaliciju s HDZ-om i SNSD-om, iznutra se suočava s kritikama i nesuglasicama.

Neki unutar Trojke smatraju da je smanjenje suradnje s HDZ-om i SNSD-om jedini način za ostvarivanje političkih promjena, no to bi moglo dovesti do dodatne političke fragmentacije.

Zoran Krešić novinar Večernjeg lista, razočaran je ponašanjem aktualnih članica vladajuće koalicije na državnoj razini, naročito Trojke.

Smatra da su njihovi potezi, poput smjene Nebojše Radmanovića, pokazali odlučnost za isključenje SNSD-a iz vlasti, ali istovremeno sugerira da iza toga stoji slabost u suočavanju s političkim izazovima i pritiscima.

"Najveći problem Trojke pak nije čak niti unutarnja heterogenost ili počesto nejasni stavovi stranačkoga članstva pojednih članica nego servilnost prema stranim ambasadama koje su modelirale njihove poteze, te ih čak odgovarali od gotovih dogovora kakav je primjerice bio onaj o Zakonu o sudovima iz prošle godine", naglašava Krešić za Euronews.

Smatra da je moguće više raspleta, a najlošija bi bila potpuna blokada/paraliza odnosa, a time i državnih institucija.

EU put i stabilnost (Izvor: AP Photo/Eldar Emric)

Europski put i stabilnost

Unatoč svim izazovima, europski put BiH ostaje najvažniji cilj za sve političke aktere, a Europska unija i dalje nudi smjernice i podršku za reforme.

Međutim, politički blokovi, nesuglasice unutar vlasti i moguće smjene ključnih ministara prijete destabilizacijom.

Čović i drugi lideri stranka kao što su Milorad Dodik i predstavnici Trojke bit će pod sve većim pritiskom da osiguraju stabilnost u zemlji i izbjegnu blokadu europskog puta.

Kako bi se osigurala daljnja saradnja, političke stranke morat će se uskladiti na ključnim pitanjima – održavanje mira, stabilnosti i ekonomskih reformi, a sve uz jasnu podršku europskim integracijama.

Trenutni sastanci koalicije mogli bi biti ključni trenutak u odlučivanju hoće li BiH ostati na kursu prema EU ili će se ponovno vratiti u politički zastoj, od kojeg bi se teško oporavila.

Podsjetimo, države članice Europske unije (EU) su odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz europskog Plana rasta za region.

Upravo zbog svih političkih komplikacija jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU.