Zakon o sudu Bosne i Hercegovine je jedan od najduže usaglašavanih zakona od onih koje Brisel traži od bh. vlasti kako bi se nastavile evropske integracije BiH. Novi pokušaj usvajanja nacrta ovog zakona biće današnja sjednica Savjeta ministara BiH.
ADVERTISEMENT
Prošle godine u martu, usaglašen je novi tekst nacrta zakona, koji se u odnosu na prethodni razlikuje u nazivu drugostepene instance, pa se prema novom tekstu osniva Apelaciono odjeljenja Suda BiH, a ne Viši sud kako je prvobitno bilo predviđeno.
Ono što je sporno jeste sjedište tog odjeljenja, jer stranke Trojke insistiraju da to bude Istočno Sarjaevo zbog blizine Sarajeva, ali i institucija koje su već u Istočnom Sarajevu, a u vezi su sa pravosuđem, poput SIPA-e i zatvora u Vojkovićima, tzv. Državnog zatvora.
Sa druge strane, iz SNSD-a insistiraju da sjediše budućeg Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjaluci.
Da ove nesuglasice još uvijek nisu riješene, juče je u intervjuu za Večernji list potvrdio i ministar pravde u Savjetu ministara BiH Davor Bunoza, koji je i formalni predlagač zakona.
Davor Bunoza (Izvor: MP BiH)
"I dalje je sporno sjedište drugostepenog suda, ali smatram da tu moramo naći kompromis, jer je sjedište drugostepenog suda manje bitno u odnosu na druge vrlo bitne stvari koje smo regulisali u nacrtu Zakona o sudu BiH. Cilj nam je novim zakonom obezbjediti u potpunosti nezavisnost drugostepenog suda, gdje bi sudije birao VSTS, kao i da prvostepeni i drugosepeni sud imaju zasebne predsjednike sudova, a što trenutno nije slučaj. Precizirali smo i nadležnosti ovog suda u skladu s međunarodnim standardima", rekao je Bunoza.
Privremeno sjedište u Sarajevu?
Kako se moglo vidjeti iz novog nacrta Zakona o sudu BiH, koji je u martu prošle godine objavila Istraga, planirano je da Parlament BiH da posljednju riječ o sjedištu Apelacionog odjeljenja Suda BiH, a da do tada, sjedište bude u Sarajevu.
"Parlamentarna skupština BiH će najkasnije u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti izmjene i dopune ovog zakona kojim će se odrediti sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda, koje ne može biti u istom entitetu u kome je sjedište Suda. Do donošenja odluke, sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda privremeno će biti u Sarajevu", stoji u nacrtu koji je u više oblika i više puta bio pred ministrima, ali je uvijek bio skinut sa dnevnog reda.
Nekada je to bilo na zahtjev ministra Bunoze, kako bi se tekst doradio, nekada zbog nepostojanja kompormisa oko sjedišta, a jednom i na zahtjev ministra spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košaraca (SNSD), koji je naglašavao da nijedan zakon neće biti razmatran bez definisanja zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim bi iz ove institucije otišle strane sudije.
Sjednica Savjeta minstara, decembar 2024. (Izvor: SM BiH)
Na taj uslov se kasnije zaboravilo, jer su usvajani brojni drugi nacrti zakona, posebno "evropskih", ali je ostao uslov SNSD-a da u Banjaluci bude sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH.
Nova koalicija za kompromis?
Nakon što je predsjednik NiP-a, stranke koja je dio Trojke, Elmedin Konaković, nedavno "raskinuo" koaliciju na državnom nivou sa SNSD-om, izjavio je da mu se čini kako će se oko sjedišta budućeg Apelacionog odjeljenja Suda BiH lakše dogovoriti sa opozicijom iz Republike Srpske. Toj tvrdnji u prilog ide i izjava poslanika SDS-a u Predstavničkom domu Darka Babalja koji je najavio da će SDS podržati da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Istočnom Sarajevu.
Koalicija (Izvor: AP Photo/Armin Durgut)
Iako na prvu možda i djeluje čudno da srpskim predstavnicima nije svejedno u kom će gradu u RS biti sjedište Apelacionog odjeljenja, Dodik i Babalj imaju svoje razloge za to... Dok Dodik tvrdi da bi ovo odjeljenje bilo nezavisnije u Banjaluci, Babalj, koji i živi u Istočnom Sarajevu, često kritikuje SNSD da zanemaruje potrebe istočnog dijela Republike Srpske, te smatra korisnim da još jedna institucija bude u Istočnom Sarajevu.
Darko Babalj (Izvor: SDS)
Iako je ulazak SDS-a, PDP-a i Liste "Za pravdu i red" u koaliciju na nivou BiH matematički moguć, sve je manje izvjestan, jer su i Dodik i Konaković ovih dana "spustili loptu", a i Savjet ministara je na prošloj sjednici nesmetano funkcionisao i donosio odluke uprkos navodnom raskidu koalicije. Uz to, treća karika u lancu vlasti, Dragan Čović, izjavio je da će nastojati da pomiri Dodika i Konakovića, dok je i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić takođe slao pomirujuće poruke.
Čini se da će ipak, kompromis oko famoznog sjedišta, privremenog ili trajnog, morati da se pronađe u okviru sadašnje koalicije.