ADVERTISEMENT

Predsjednik Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata Tomislav Žuljević rekao je za Euronews BiH da nestašica lijekova nije novi problem te da se ponavlja skoro svake godine.

Svake godine isti probelm

"Situacija nije nimalo dobra kad su pitanju lijekovi. Svake godine imamo isti problem. Dakle, negdje u 12. mjesecu, nakon što se na vrijeme ne sklope sporazumi i ugovori sa dobavljačima, dođe do nestašice određenih lijekova i onda pacijenci trpe. Mi već mjesec po dana imamo informacije da nema određenih lijekova na dijalizi. Reagirali smo i prema Fondu solidarnosti, kao i kroz medije. Međutim, jučer smo dobili informaciju unatoč obećanjima da će od ponedjeljka određeni lijekovi stići do pacijenata, oni još uvijek nisu stigli", kazao je Žuljević.

Naglasio je da zbog kašnjenja isporuke lijekova pacijenti trpe i nalaze se u nepovoljnoj situaciji.

"Dosta im je njihove muke samim tim što idu na dijalizu i budu četiri sata priključeni na aparate za dijalizu i ono što im treba omogućiti država i ovaj sustav, dakle i to ne dobiju na vrijeme. Jednostavno im skračuju život na ovaj način i mislim stvarno to je nedopustivo što se dešava", istakao je Žuljević.

Iz Zavova zdravstvenog osigurnanja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine za Euronews BiH, međutim, kažu da su svi ugovori potpisani na vrijeme.

"U vezi s lijekovima za dijalizu, obavještavamo Vas da su svi ugovori s dobavljačima zaključeni na vrijeme, a Zavod

zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH redovno prosljeđuje narudžbe svih potrebnih lijekova. Međutim, iz dijaliznih centara smo obaviješteni o kašnjenju isporuke lijeka Rextol amp 5 mcg. Odmah po saznanju kontaktirali smo dobavljača, koji nas je informirao da se isporuka očekuje u prvoj polovini januara 2025. godine", poručili su iz Zavoda.

Nada za ozdravljenje za dijalizne pacijente je transplantacija organa broj kojih u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bio na izuzetno niskom nivou. Međutim, 2024. godine situacija se promijenila te je broj transplantacija na godišnjem nivou porastao. Čak, urađena je i jedna transplantacija srca.

"Možemo reći da je to zahvaljujući Zeničkoj bolnici. Međutim, ne može jedna bolnica biti zaslužna za transplantaciju. Transplantacija je malo širiji pojam, malo je složenija. To je operacija gdje sudjeluje puno više ljudi, bolnica, ustanova, liječnika i tako dalje. Kad je u pitanju jedna transplantacija, skoro 100 ljudi sudjeluju u njoj. Istina je da imamo kliničku bolnicu u Zenici. Ona je najbolja 'donor bolnica'", kazao je Žuljević.

A šta nije dobro?

Međutim, čudno je, kaže Žuljević, da veći klinički centri u Sarajevu, Tuzli i Mostaru imaju puno manje ili nemaju nikako preminulih donora, što malo obeshrabruje i žalosti dijalizne pacijente.

"Da imamo tamo donora koliko imamo u KB Zenica, mi bismo imali puno više transplantacija. Međutim, istina je također da je 2024. godina bila jako uspješna. Ona se poredi sa 2015. i 2016. godinama kad smo imali možda i najviše transplantacija. Recimo, 2024. godina smo imali 30 transplantacija ukupno. Imamo i transplantaciju srca. To je jedan revolucionarni moment u transplantaciji kada je u pitanju Bosna i Hercegovina što nas ohrabruje.

A šta nije dobro? Nije dobro što nemamo transplantacija jetre, jer smo imali prošle godine samo jednu transplantaciju tog organa. Imali smo šest preminulih donora i nismo iskoristili pet jetri za transplantaciju da spasimo pet života. Zbog čega to ne radi UKC Tuzla, koja je to ranije radila, ne znamo. Pokušavali smo s njima da stupimo u kontakt. Međutim, svi naši pokušaji da dođemo na sastanak u klinički centar u Tuzli su ostali uzaludni. Dakle, jednostavno svi su ignorirani. To nas svakako žalosti, nismo imali do sad takve situacije sa prethodnim manadžmentom. Jednostavno ne žele sa nama da komuniciraju što nije nikako dobro", istakao je.

Povećan broj transplantacija

Entitetski ministri i ministrica civilnih poslova BiH su u januaru 2024. godine postigli dogovor o realizaciji inicijative koja će BiH konačno trasirati put ka članstvu u Eurotransplantu.

Eurotransplant je odgovoran za dodjelu donorskih organa u Austriji, Belgiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Holandiji i Sloveniji. Ovaj međunarodni okvir saradnje uključuje sve bolnice za transplantaciju, laboratorije za tipizaciju tkiva i bolnice u kojima se vrše donacije organa.

Tomislav Žuljević kaže da, bez obzira na povećan broj transplantacija, Bosna i Hercegovina je još uvijek daleko od Eurotransplanta.

"Svakako treba pohvaliti inicijativu Ministarstva civilnih poslova BiH čiji su predstavnici već dva-tri puta bili u sjedištu Eurotransplanta gdje su dobili određene upute, mapu puta kako i šta treba da radimo da bi se približili Eurotransplantu. Ali svi moraju znati da Eurotransplant ne prepoznaje transplantaciju od srodnih donora. Možete imati stotine srodnih transplantacija od srodnih donora, a da niste kandidat za Eurotransplant. Međutim, ako povećamo broj transplantacija na 10 donora na milijon stanovnika, to je nekih 30 donora u toku godine, to bi onda moglo da nam otvori vrata i da se približimo jako blizu Eurotransplanta", zaključio je.