Najnovije istraživanje Regulatorne agencije za komunikacije BiH i Savjeta Evrope, kažu, da više od 80 odsto građana koristi AI alate.
Svi su na mrežama, Chat GPT-u, koriste AI botove i pametne pretrage, bez ustezanja, po automatizmu i bez osjećanja, da li tako ponašanje, narušava privatnost.
AI je postao dio svakodnevnice, a toga nisu svi svjesni.
"Najviše koristim vještačku inteligenciju za fakultet, ispitne obaveze, ako nešto ne mogu da nađem u knjizi. To je potrebno koristiti kao nož, kako ima dobre strane, tako ima i loše. Treba da balansiramo", poručuju Banjalučani.
Iako je mnogi koriste, to uglavnom rade u pogrešne svrhe, upozoravaju stručnjaci.
"To su nekakvi životni ili ljubavni savjeti, sređivanje nekih privatnih stvari. Prvi Open AI je iznio stavove da ne bi trebalo za to da se koristi", kaže Borislav Vukojević, stručnjak za vještačku inteligenciju.
U svijetu, AI programira softver, trguje na berzi, pretražuje Internet, a pomoću nje možete praviti aplikakcije i video formate raznih sadržaja.
Stručnjaci kažu da sa ovom tehnologijom, nikada lakše nije bilo pokrenuti ideju.
Iako ima stotine prednosti, ima isto i hiljade opasnosti ako se zloupotrijebi.
Procjene su da će AI do 2030. godine ukinuti više od 90 miliona radnih mjesta, ali stvoriti i više od 100 miliona novih. Zato, pitanje više nije hoće li vještačka inteligencija promijeniti našu stvarnost, ona ju je već promijenila. Stručnjaci poručuju da je to alat koji se mora naučiti koristiti pametno i odgovorno, a tako kreiran sadržaj, konzumirati kritički.