Iz Elektroprivrede BiH rečeno je za agenciju FENA da razlike u cijeni energije među elektroprivredama proizlaze iz različitih izvora proizvodnje. Dok EPBiH proizvodi 80 posto energije iz termoelektrana, EPRS ima balans 50:50 između termoelektrana i hidroelektrana, dok EP HZHB u svom proizvodnom portfoliju uopće nema termoelektrana.

U tom kontekstu istaknuto je da je proizvodnja električne energije iz termoelektrana do tri puta skuplja od proizvodnje iz hidroelektrana.

- Elektroprivreda BiH većinski je zavisna od uglja, što predstavlja jedan od ključnih faktora koji utiču na visinu troškova proizvodnje električne energije - navode iz te kompanije.

Za EPBiH je, kako su dodali, vrlo važan kontinuirani rad termoelektrana, što je čini posebno izloženom troškovima nabavke uglja i održavanja postrojenja. S jedne strane, EPBiH mora osiguravati finansijsku podršku rudnicima u sastavu Koncerna, jer bez stabilne proizvodnje uglja nije moguće održati kontinuitet rada termoelektrana, koje i dalje predstavljaju osnovu njenog proizvodnog portfolija.

Jedan od osnovnih uzroka takvog stanja u rudnicima, pojašnjavaju, jeste višedecenijsko zanemarivanje radova na otkrivci, odnosno nedovoljno uklanjanje jalovine i priprema novih eksploatacionih polja. Taj problem postojao je i prije formiranja Koncerna EPBiH, a njegovo višedecenijsko nerješavanje dovelo je do iscrpljivanja pristupačnih dijelova ležišta i značajnog ograničavanja proizvodnih mogućnosti rudnika.

EPBiH istovremeno ima i višegodišnje naslijeđene probleme koji opterećuju poslovanje elektroenergetskog sektora – od nedostatka uglja za termoelektrane, preko zastarjelosti termoenergetskih postrojenja i potrebe za njihovom revitalizacijom, do ulaganja u projekte izgradnje postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju radi ispunjavanja okolišnih parametara.

Visoka zavisnost od uglja, potreba za nabavkom nedostajućih količina na tržištu, finansijsko opterećenje rudnika i zastarjelost termoelektrana predstavljaju međusobno povezane faktore koji utiču na troškovnu poziciju EPBiH, navodi se odgovorima za Fenu.

Kako ističu iz EPBiH, za deset mjeseci rudnici su isporučili oko 700.000 tona manje uglja od planiranih količina po elektroenergetskom bilansu. Nedostajuće količine uglja dijelom se nadomiruju kupovinom na tržištu. Manja isporuka uglja iz rudnika Koncerna za posljedicu ima nižu proizvodnju električne energije iz termoelektrana, kao i manje zalihe uglja na depoima u odnosu na planirane količine.

Kažu da je trend pada proizvodnje električne energije u Elektroprivredi BiH počeo 2018. godine, a posebno je izražen u termo proizvodnji, što, kako je naglašeno, ima direktnu vezu s padom isporuke uglja prema Elektroprivredi BiH i stanjem u rudnicima.

Na godišnjem nivou Elektroprivredi nedostaje oko milion tona uglja.

Dodaje se da finansijski problemi rudnika također predstavljaju značajno opterećenje za poslovanje Koncerna. Rudnici su u Koncern 2009. godine ušli s dugom od 36 miliona KM, koji je vremenom porastao na 1,2 milijarde KM.

U konsolidovanom bilansu utvrđeni gubici ne odnose se samo na Elektroprivredu BiH već i na druge članice Koncerna. Gubici rudnika tako umanjuju ukupni finansijski rezultat Koncerna u cijelosti.

Iz EPBiH je naglašeno da je Vlada Federacije BiH početkom 2024. godine povećala cijenu uglja. Uvažavajući povećanje ulaznih troškova u rudnicima, moguće je očekivati i zahtjev rudnika za novo povećanje cijene uglja.

Kao jedan od koraka u rješavanju problema proizvodnje uglja, zajedno s rudnicima Koncerna u junu 2026. godine urađen je Program radova s finansijskim potrebama i mjerama za povećanje proizvodnje uglja u rudnicima Koncerna EPBiH, koji je dostavljen nadležnom ministarstvu i Vladi FBiH. Isti program dostavljen je Vladi FBiH i 2025. godine.

Planom poslovanja za period 2026–2028. planirana je dokapitalizacija zavisnih društava rudnika uglja putem ulaganja u iznosu od oko 59,3 miliona KM, na osnovu odluka o dokapitalizaciji za planski period. Pored navedenog iznosa, predviđen je nastavak ulaganja i nakon isteka planskog perioda. U prethodnom periodu EPBiH je putem dokapitalizacije u rudnike uglja uložila oko 367 miliona KM.

Obnovljivi izvori kao pravac diversifikacije proizvodnje

Iz Elektroprivrede BiH ističu da imaju pripremljene projekte za izgradnju zamjenskih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, uprkos kontinuiranim naporima i aktivnostima na pripremi i realizaciji kapitalnih projekata, realizacija projekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) značajno je otežana složenim regulatornim, pravnim i administrativnim okolnostima. Među ključnim preprekama navode zabranu raspolaganja državnom imovinom i neusklađenost prostorno-planske dokumentacije, što utiče na planiranu dinamiku izgradnje novih elektroenergetskih kapaciteta na bazi OIE.

Jedno od rješenja za prevazilaženje tih izazova je usvajanje posebnog zakona koji bi omogućio doslovnu primjenu i provedbu javnog interesa Federacije Bosne i Hercegovine kada je u pitanju izgradnja novih proizvodnih objekata za realizaciju Programa javnih investicija Vlade FBiH, u kojem se nalaze i projekti EPBiH.

Trenutni fokus je na uvođenju izvođača radova za izgradnju fotonaponskih elektrana FNE Gračanica 1 i 2, što je prvi veliki fotonaponski projekat u investicionom portfoliju EPBiH na rekultivisanom zemljištu rudnika uglja Gračanica, Gornji Vakuf-Uskoplje, instalisane snage 50 MW.

Prema najavama iz novembra električna energija u Federaciji BiH poskupljuje za privredu od 2027. godine, dok se moguća promjena cijena za domaćinstva još uvijek razmatra. Poskupljenje se odnosi na kupce koje snabdijeva Elektroprivreda BiH, dok kod Elektroprivrede HZ HB cijene za sada ostaju nepromijenjene. Novi ugovori koje Elektroprivreda BiH nudi kompanijama predviđaju rast cijena do 31 posto. Prema podacima Udruženja poslodavaca FBiH, cijena za privrednike dostiže oko 163 eura po megavat-satu, što je više nego u pojedinim zemljama Evropske unije poput Njemačke. Sastanak predstavnika poslodavaca i Elektroprivrede BiH održan sredinom novembra nije donio konačan dogovor. Razgovori se nastavljaju jer realni sektor upozorava da ovakav rast troškova direktno ugrožava konkurentnost

Također, u završnoj fazi je potpisivanje ugovora s odabranim izvođačima radova za izgradnju FNE Podveležje 3, Višća i Breza, instalisane snage 30 MW. Za ostale projekte iz takozvanog Solarnog portfolija u toku su pripremne aktivnosti.

Kada je riječ o vjetroelektranama, aktivno se radi na planovima za izgradnju VE Vlašić i VE Bitovnja. Iz EPBiH napominju da bi vrlo brzo trebala početi realizacija projekta Prosumer 5000+, koji predviđa izgradnju fotonaponskih elektrana za domaćinstva, a koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom.

U planovima EPBiH su i hidroelektrane na rijekama Bosni i Drini, s obzirom na to da postoje raspoloživi vodni resursi čiji protoci, prema procjenama kompanije, opravdavaju izgradnju takvih postrojenja. Dodaju da je u proteklom periodu propuštena značajna prilika za projekat hidroelektrane Vranduk, čija bi izgradnja doprinijela povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom proizvodnom portfoliju Elektroprivrede BiH.

Osim navedenog, u Dugoročnom programu razvoja EPBiH planirana je izgradnja i dvije gasne elektrane u okviru postojećih termoelektrana u Kaknju i Tuzli, s obzirom na to da se gas tretira kao tranzicijsko gorivo u okviru Energetske zajednice čija je članica i Bosna i Hercegovina.

Ulaganja u termoelektrane i održavanje postojećih kapaciteta

Iz EPBiH dodaju da je od 2024. do polovine 2026. godine Elektroprivreda BiH uložila 180 miliona KM vlastitih sredstava u termoelektrane, što je za 40 miliona KM više nego tokom perioda 2015–2023.

S ciljem osiguranja stabilnosti elektroenergetskog sistema i produženja životnog vijeka termoelektrana, odnosno očuvanja energetske stabilnosti FBiH, Elektroprivreda BiH ulaže značajan dio vlastitih sredstava u postojeća termoenergetska postrojenja.

Tokom dosadašnjeg mandata ove uprave završeni su sljedeći veći projekti: revitalizacija bloka 7 u TE Kakanj, nabavka i zamjena transformatora u TE Kakanj, zamjena parovoda svježe pare na bloku 4 u TE Tuzla, prilagođavanje bloka 5 u TE Tuzla za rad u toplifikacionom režimu, zamjena ekranskih cijevi na bloku 6 u TE Tuzla, kao i projekat odsumporavanja blokova u TE Kakanj.

Osim tih većih projekata, realizovan je i niz manjih projekata kojima se osigurava stabilan, pouzdan i siguran rad blokova termoelektrana, uz što manji uticaj na okoliš.

Distributivna mreža i rast interesa za prosumerske sisteme

Iz Elektroprivrede BiH navode da su tokom 2025. godine po osnovu distributivne mrežarine ostvarili 310,06 miliona KM prihoda. Od tog iznosa, 133,01 milion KM ili 43 posto uplaćeno je Elektroprenosu BiH i Nezavisnom operatoru sistema NOS BiH za troškove prenosa električne energije, troškove električne energije za pokriće distributivnih gubitaka, te troškove sistemskih i pomoćnih usluga.

Preostali prihod od distributivne mrežarine, koji iznosi 177,05 miliona KM ili 57 posto, raspoloživ je za troškove održavanja, rekonstrukciju i povećanje kapaciteta distributivne mreže.

Jedno od aktuelnih pitanja u sektoru distribucije električne energije jeste priključenje prosumera – kupaca električne energije koji je proizvode iz obnovljivih izvora za dio vlastitih potreba, uz mogućnost predaje viška proizvedene energije u mrežu.

Trenutno je na distributivnu mrežu priključeno 275 prosumerskih postrojenja. Od stupanja na snagu novog seta energetskih zakona primljeno je 977 zahtjeva za izdavanje elektroenergetske saglasnosti za prosumere. Od tog broja, 631 zahtjev je obrađen i okončan, dok se 346 zahtjeva još uvijek nalazi u proceduri obrade.

Postupak sticanja statusa prosumera, kako je pojašnjeno iz EPBiH, započinje podnošenjem zahtjeva Operatoru distributivnog sistema (ODS). Kupac podnosi obrazac Z03 – zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti za krajnjeg kupca (prosumera), ili obrazac Z04-a, koji se odnosi na izmjenu postojeće elektroenergetske saglasnosti radi izgradnje proizvodnog objekta za vlastite potrebe.

Na osnovu podnesenog zahtjeva, ODS izdaje elektroenergetsku saglasnost i definiše tehničke uslove priključenja na distributivnu mrežu. Nakon toga zaključuje se ugovor o priključenju ili promjenama na postojećem priključku, na osnovu kojeg kupac plaća naknadu za priključenje na distributivnu mrežu.

Po završetku izgradnje ili prilagodbe mjernog mjesta, s kupcem se zaključuju ugovor o korištenju distributivne mreže i ugovor o snabdijevanju električnom energijom. Dinamika realizacije zahtjeva za sticanje statusa prosumera razlikuje se od kantona do kantona, prvenstveno zbog različitih kantonalnih propisa koji regulišu oblast građenja. U kantonima u kojima su pojednostavljeni uslovi za postavljanje solarnih panela na krovove objekata, procedura sticanja statusa prosumera jednostavnija je i brža.