Osobama sa invaliditetom u Banjaluci najnepristupačniji su ugostiteljski objekti, dok najmanje barijera imaju tržni centri i benzinske pumpe. Pokazalo je to istraživanje Udruženja „Step“ koje je analiziralo pristupačnost stotinu različitih objekata u gradu.
ADVERTISEMENT
“Analiza je pokazala da je najveća nepristupačnost upravo u turističkom sektoru. Dakle, restorani, a naročito kafići, u najmanjoj mjeri ispunjavaju standarde pristupačnosti. Samo jedan hotel u gradu ima prilagođene sobe za osobe s invaliditetom, samo dva restorana imaju pristupačan toalet i nijedan kafić. Međutim, ono što nas je na neki način iznenadilo jeste da se pokazalo da su najpristupačniji objekti u gradu tržni centri i benzinske pumpe”, rekao je predsjednik Udruženja žrtava saobraćajnih nezgoda „STEP“ Dejan Trninić.
Ova analiza je rađena u okviru projekta “Grad za sve – pristupačna Banja Luka“, koji je danas predstavljen na konferenciji “Turizam za sve – Republika Srpska bez barijera“ u Banjaluci.
Učesnici podsjećaju da, iako je zakonom propisano da svaki javni objekat u Republici Srpskoj mora biti pristupačan za osobe sa invaliditetom, u praksi se to ne poštuje.
“Analizu ćemo predočiti svim institucijama s kojima smo imali komunikaciju, da vidimo konkretno koje korake možemo preduzeti kako bi se postojeći objekti adaptirali. Važno je naglasiti i da smo imali situaciju u kojoj su javni objekti, stambene zgrade, dobili upotrebne dozvole, a nisu pristupačni. To su neki objekti koji su stari svega godinu ili dvije i to je nešto što organi, inspekcije i oni koji izdaju upotrebne dozvole i vrše tehnički prijem ne smiju dozvoliti”, upozorio je Trninić.
Predrag Tešić pomoćnik ministra za trgovinu i turizam RS poručio je da je pristupačnost objektima važna ne samo za osobe sa invaliditetom, već i za starije osobe, žene s djecom, o čemu treba voditi računa kroz projektovanje, izdavanje građevinskih i upotrebnih dozvola.
“Zakoni su propisali takve stvari, ali, nažalost, na terenu i dalje postoje određeni problemi. Želimo kroz ovu konferenciju da fokusiramo tu priču i da zajedno s našim partnerima u opštinama i gradovima, odnosno onima koji izdaju te dozvole, u budućnosti smanjimo broj takvih problema. Ne želimo da ovo bude neka socijalna priča, želimo da svi budemo jednaki”, kaže Tešić.
Ministarstvo trgovine i turizma je, podjseća, prije dvije godine formiralo Radnu grupu za pristupačni turizam, u kojoj su predstavnici udruženja osoba s invaliditetom, Privredne komore, Udruženja „Horeca“ i turističkih organizacija.
“Radili smo na više izmjena zakonskih rješenja, kako kroz Zakon o turizmu, tako i kroz Zakon o ugostiteljstvu, koji očekujemo da će biti na narednoj sjednici Narodne skupštine. U prijedlogu Zakona o ugostiteljstvu ubacili smo dio prema kojem će Ministarstvo, kada bude radilo određene pravilnike, dodjeljivati oznake za pristupačne objekte u ugostiteljstvu. To je jedan od rezultata ove radne grupe”, pojasnio je Tešić.
Dodaje da će biti izrađena i digitalna mapa kako bi ti objekti bili vidljivi svim korisnicima.
“Takođe smo predvidjeli da Ministarstvo kroz buduće dodjele grantova, dodjeljuje i finansijska sredstva objektima koji žele da se prilagode i učine pristupačnim osobama s invaliditetom”, zaključio je Tešić.
Voditelj projekata za osobe sa invaliditetom u Caritasu BiH Zlatko Malić napominje da međunarodni dokumenti, zakoni i pravilnici RS nalažu da novoizgrađeni objekti moraju zadovoljiti standarde pristupačnosti, dok ranije izgrađeni objekati moraju ukloniti barijeru.
“Mi smo u posljednjih desetak godina radili analizu pristupačnosti u nekih 20 do 25 gradova, i u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine i možemo reći da je situacija vrlo slična u svim gradovima. Izuzeci su, jednim dijelom, Banja Luka, Sarajevo i Trebinje, gdje je pristupačnost nešto bolja u odnosu na ruralne sredine”, rekao je Malić.