Glavnom gradu odavno je potreban urbanistički reset, kažu mnogi. Visoke zgrade niču na malom prostoru, često bez svih dozvola i mimo mišljenja struke.
ADVERTISEMENT
Da se izgled Sarajeva godinama narušava neplanskom gradnjom, upozoravaju i nevladine organizacije. Kažu, ne poštuju se odredbe trenutno važećeg urbanističkog plana iz 1986.
"I ova stambena gradnja koja se dešava ne samo u Sarajevu, nego širom BiH, dešava se da isključivo da bi ovi koji imaju viška novca mogli taj novac negdje da ulože, i onda se ta stambena gradnja koristi kao štedionica, istovremeno je prilika za izvanrednu zaradu, zato smo dobili širom grada objekte koji su neprimjereni koji odudaraju od izgleda grada i to gdje je po popisu iz 2013. godine svaki četvrti stan bio prazan.", kaže Anes Podić iz Eko akcije.
Iz Zavoda za planiranje razvoja KS naglašavaju, međutim, da građevinsko zemljište nije značajno povećano u odnosu na prethodne postojeće regulacione planove. Novi urbanistički plan kojeg je Vlada KS usvojila za period do 2036., trebao bi, između ostalog, zaustaviti i neplansku gradnju. Da se usvojio kada je trebalo, još 2015, mnogi objekti ne bi bili izgrađeni, tvrdi kantonalni premijer.
"Nisu investitori ti koji diktiraju, nažalost tako je bilo, ali su oni radili sa dozvolama ili prećutnim dozvolama institucija sistema, govorim o općini, kantonu, državi, a jedan od načina je da se donese planska dokumentacija, da se usvoji UP tako da svi rade svoj posao", govori premijer KS Nihad Uk.
"Ja ne bih rekao da se gradnja treba zaustaviti, ali da se treba stavitu u neke normalne okvire struke, da, mi ne možemo propisati kaznene odredbe u ovom dokumentu, ali je propisao na koji način se treba rješavati, zato sam rekao da svi u sistemu moraju raditi, inspekcije i kantonalne i federalne, gdje ne postoje, nama je najveći problem inspekcija, mi imamo dokumente i regulacioni plan gdje nije izašla inspekcija da kaže da to nije dobro, i imamo brojne takve primjere, jedino na takav način", rekao je Faruk Muhamerović, direktor Zavoda za planiranje razvoja KS.
Upravo potrebu za sistemom u cijelom procesu izgradnje naglašava i struka.
"Sistem u kojem bi mi kao arhitekti mogli funkcionisati da znamo koje su mjere, šta je mjerodavno kada projektujemo, na kraju krajeva, e sada hoće li ta zgrada uslovno biti lijepa, to je individualna stvar, ali treba prvo da bude funkcionalna i da se uklapa u ambijent", pojašnjava arhitekta Emir Salkić.
Urbanistički plan KS treba potvrditi i kantonalna Skupština. Njime Grad do 2036. godine dobija nove tramvajske i trolejbuske linije, nacionalni stadion, te ekološku i saobraćajnu održivost.