Vodopad 'Blihin skok' kod Sanskog Mosta posljednjih dana ostao je bez vode, što je izazvalo zabrinutost građana i otvorilo pitanje mogućeg utjecaja eksploatacije uglja na vodotok. Nadležne službe izašle su na teren kako bi utvrdile šta se događa.
ADVERTISEMENT
Vodopad 'Blihin skok', jedan od najpoznatijih prirodnih simbola Sanskog Mosta, posljednjih dana bilježi neuobičajeno stanje. Voda je u jednom trenutku gotovo potpuno prestala teći niz vodopad, a fotografije i snimci s terena izazvali su brojne reakcije javnosti.
Istovremeno, pojavile su se tvrdnje da uzrok nije suša, već promjene u podzemnim i površinskim tokovima vode povezane s eksploatacijom uglja na području Kamengradskog bazena, gdje posluje kompanija Lager.
Za sada, međutim, nije potvrđeno da je rad rudnika direktan uzrok nestanka vode u Blihinom skoku.
Turistička zajednica izašla na teren
Iz Turističke zajednice Općine Sanski Most saopćeno je da su, nakon što je primijećeno smanjenje, odnosno nestanak vode na vodopadu, njihov zaposlenik, a potom i predstavnici nadležnih inspekcijskih službi, obišli kompletan dio gornjeg toka rijeke Blihe.
Cilj obilaska bio je pokušati utvrditi mogući uzrok neobičnog stanja.
"Situaciju shvatamo ozbiljno, posebno imajući u vidu značaj vodopada Blihe kao jednog od najprepoznatljivijih prirodnih simbola Sanskog Mosta i jednog od najposjećenijih turističkih lokaliteta na području naše općine", naveli su iz Turističke zajednice.
Dodali su da će u narednom periodu nastaviti pratiti stanje na terenu i u saradnji s nadležnim institucijama pokušati što prije utvrditi razlog nestanka vode, odnosno eventualne promjene u toku rijeke Blihe.
Mještani tvrde da problem nije suša, već posljedice rada rudnika
Mještanin ovog područja Samir Cerić za portal Radiosarajevo.ba kaže da stanje koje je posljednjih dana zabilježeno na Blihinom skoku nije posljedica suše, već, kako tvrdi, promjena podzemnih i površinskih vodotokova izazvanih eksploatacijom uglja.
Cerić navodi da je na području Blihe iznad rudnika, kod mosta ispod Gorica, zabilježena vrlo mala količina vode u koritu, dok je izvor Pećina presušio. Istovremeno, prema njegovim riječima, potok Oborak iz područja rudnika izlazi zamućen i s velikom količinom vode te se ulijeva u Blihu.
"Ispod rudnika prema vodopadu Bliha je sa povećanim vodostajem kao u proljeće, jer dobiva vodu iz rudnika", tvrdi Cerić, navodeći da su takve prizore zabilježili kod mosta između Fajtovaca i Naprelja, kao i ispod samog vodopada, gdje je, kako kaže, vidljiva zamućenost vode.
Cerić tvrdi da su rudarski radovi presjekli podzemne vodene kanale kojima su se ranije napajali brojni izvori i potoci koji su se slijevali u Blihu. Kako objašnjava, voda se sada umjesto u prirodnim izvorima zadržava u rudničkim kopovima, gdje su nastala vještačka jezera. "Bliha sad u suštini u cjelosti zavisi od vode koja se ispumpa iz rudnika, tačnije iz tih vještačkih jezera", navodi Cerić.
Prema njegovim riječima, nakon što je Bliha preključe prestala teći preko vodopada, već narednog dana nivo rijeke naglo je porastao nakon što je iz rudnika kroz Rodića potok ispuštena veća količina zamućene vode. Cerić tvrdi da Blihin skok posljednjih godina, posebno od proljeća do jeseni, u velikoj mjeri zavisi od vode koja se izlije ili ispusti iz vještačkih jezera na površinskom kopu.
On podsjeća i na situaciju iz oktobra prošle godine, kada je, kako navodi, Bliha prestala teći na dijelu iznad rudnika, a istovremeno su prestali teći izvori Pećina i Pakaj. "Tad nije bio sušni period, a rudnik je ispuštao vodu u korito Blihe", kaže Cerić.
Prema njegovom tumačenju, zbog presijecanja podzemnih kanala voda se sada zadržava u rudničkim kopovima i jezerima koja su, kako navodi, znatno niža od nivoa Blihe. Zbog toga smatra da je prirodni režim vodotoka promijenjen i da količina vode koja dolazi do Blihinog skoka sada zavisi od ispumpavanja i ispuštanja vode iz rudnika.
Rudnik Lager godinama eksploatira ugalj na ovom području
Kompanija Lager je 2015. godine potpisala ugovor o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju mrkog uglja na lokalitetu Zlatuše–Fajtovci–Gornji Kamengrad, na području općine Sanski Most.
Koncesija je dodijeljena ovom poduzeću na 30 godina, nakon što je ocijenjeno da postoji javni interes za njenu dodjelu, čime će se osigurati ulaganja i otvoriti ponovo radna mjesta, zatvorena nakon stečaja Rudnika mrkog uglja (RMU) Kamengrad.
"Očekujemo značajne prihode po osnovu koncesionih naknada, jer samo jednokratna naknada za ukupnu površinu iznosi oko 214.000 KM, te godišnja naknada od oko 40.000 KM, kao i 80 feninga po toni iskopane količine u toku godine", istakao je tada ministar privrede Unsko-sanskog kantona (USK) Vid Šantić.
Zašto je važno utvrditi šta se događa s podzemnim vodama?
Upravo pitanje podzemnih voda moglo bi biti ključno za razumijevanje trenutnog stanja Blihe.
Ako su rudarski radovi promijenili prirodni režim podzemnih voda, posljedice se ne bi nužno morale vidjeti samo na jednom izvoru ili jednom dijelu vodotoka. Promjena podzemnih tokova mogla bi utjecati na izvore, pritoke i režim protoka rijeke.
S druge strane, bez stručnih hidroloških i hidrogeoloških mjerenja ne može se pouzdano zaključiti da je rudnik uzrok trenutnog nestanka vode na vodopadu.
Zbog toga će biti posebno važno šta će pokazati nalazi inspekcijskih i drugih nadležnih službi koje su obišle teren.
Dvije legende o nastanku Blihe i Zdene
Rijeka Bliha dio je i lokalne usmene tradicije, a o njenom nastanku postoje zanimljive narodne predaje koje se generacijama prenose u ovom kraju.
Prema jednoj od legendi, Bliha i Zdena bile su dvije sestre koje su živjele s dvojicom braće. Kada je ovim krajevima harala kuga, preživjeli su samo njih četvero. Braća su, kako kaže predaja, odlučila oženiti svoje sestre kako bi se sačuvala loza i ljudski rod.
Sestre su to odbile, strahujući od Božije kazne zbog takvog grijeha. Braća su ih potom, prema legendi, ubila i zakopala u planini. Na mjestima gdje su sahranjene pojavila su se dva vrela, a iz njih su potekle rijeke koje su dobile imena Bliha i Zdena.
Druga legenda govori o dvije sestre blizankinje, Blihi i Zdeni, i njihovoj braći blizancima. Braća su, prema ovoj predaji, željela sestre udati za bliske rođake kako bi porodično bogatstvo ostalo unutar porodice. Sestre su odbile takvu mogućnost, a potom su, prema legendi, od tuge oduzele sebi život.
Na mjestima gdje su pale potekle su dvije rijeke koje i danas nose njihova imena.
Na slučaj je reagovao i akademik Muriz Spahić, koji je upozorio na šire pitanje odnosa prema prirodnim bogatstvima i zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.
Spahić smatra posebno zabrinjavajućim to što, kako navodi, u BiH do sada gotovo da nije bilo krivične odgovornosti za postupke koji mogu imati ozbiljne posljedice po prirodnu i životnu sredinu.
"Politika je 'uredila' tako zakone da još niko u BiH nije krivično odgovarao za učinjene radnje, namjerne ili nenamjerne, opasne po prirodnu i životnu sredinu", naveo je Spahić.
Posebno ga, kako ističe, zabrinjava mogućnost da bi mogao biti ugrožen upravo Blihin skok, prirodni fenomen koji je decenijama dio geografskog i turističkog identiteta ovog kraja.
"Zamislite uništiti vodopad Blihe koji se nalazi u udžbenicima geografije BiH i gotovo svim prestižnim prospektima turističke ponude naše države. Bruka i sramota!", poručio je Spahić.